ZBOG NJEGA, SRBIJI JE PRIPOJENO JOŠ ŠEST GRADOVA: Knez Miloš je ovim naterao Turke da prošire granice naše države!

Na današnji dan 1834. godine, srpski knjez Miloš Obrenović objavio je u svojoj besedi pred gardom postrojenom u Kragujevcu hatišerif sultana Mahmuda II. Posle Prvog hatišerifa Porta je nastojala da ustpuke Srbiji svede na minimum, ali je upornost knjaza Miloša dovela do novog hatišerfila.

Preporučujemo

Sultan je Drugim hatišerifom priznao Srbiji nove granice, uključujući sporne krajeve, dodatih šest nahija.

Ipak, ovo nije sve što se dogodilo na ovaj dan, a da je na neki način obeležilo čovečanstvo. Ovo su još neki istorijski zapisi:

1556. - U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji čovečanstva, zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi i Henan, usmrtivši više od 850.000 ljudi i zbrisavši s lica zemlje nekoliko stotina naselja.

1801. - Britanski Parlament održao je prvu sednicu kojoj su prisustvovali i predstavnici Irske.

1829. - Rođen je nemački prirodnjak i zoolog Alfred Edmund Brem, direktor zoološkog vrta u Hamburgu i akvarijuma u Berlinu. Iako arhitekta po obrazovanju, postao je prirodnjak i postupno je sakupio ogroman naučni materijal prilikom brojnih putovanja po Evropi, Aziji i Africi. Istraživao je i na teritoriji Srbije, na Fruškoj gori, kao i u Baranji, gde je proučavao do tada nepoznatu vrstu orlove belorepane. Napisao je "Životinjsko carstvo", "Život životinja", "Život ptica", "Šumske životinje".

Foto: tripadvisor.com/Andruckow

1848. - Meksiko i SAD su u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili mir posle dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao uz naknadu od 15 miliona dolara da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

1879. - Umro je bugarski pisac i revolucionar Ljuben Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag u srpskoj literaturi. U Beograd je došao 1867. i povezao se sa Ujedinjenom omladinom srpskom i sa Svetozarom Markovićem. Protivio se sentimentalizmu i romantizmu u književnosti. Pisao je na srpskom, novinske kritike kao i pripovetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje zajednice Južnih Slovena. Prikupljao je dobrovoljce i borio se 1876. u Srpsko-turskom ratu. Napisao je "Je li kriva sudbina?", "Kaznio je Bog", "Gorka sudbina", "Iz mrtvog doma", "Soka", "Bugari starog kova".

1882. - Rođen je irski pisac Džejms Džojs, jedan od najvećih u 20. veku. Počeo je kao buntovnik protiv uskogrudosti irske provincije, ali je glavni grad Irske Dablin, njegovu istoriju, žitelje i topografiju učinio središnjom temom svog dela. U najpoznatijem delu romanu "Uliks", na 700 strana opisao je jedan dablinski dan svog junaka, prema jednom književnom kritičaru "na vešst i katkad neprimetan način, lica i događaji paralelni su onima u Homerovoj "Odiseji", čiji se gotovo svaki detalj može naći u "Uliksu"". Ostala dela: romani "Portret umetnika u mladosti", "Fineganovo bdenje", pesme "Kamena muzika", pripovetke "Dablinci", drama "Izgnanici".

1895. - Umro je srpski pisac Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. veku sa širokim evropskim obrazovanjem. Njegovi putpisi znatno prevazilaze uobičajen literarni nivo tog vremena. Na tradicijama Dositeja Obradovića od klasičnog romantičara postao je racionalist s verom u moć nauke. Dela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarsk", "O Crnogorcima".

Foto: Wikipedia - rastko.rs

1898. - Rođen je srpski vajar Sreten Stojanović, rektor Umetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omlada u Bosni. Dela: reljefi "Ogrlice", "Uteha", monumentalna skulptura "Rob", portreti "Moj otac", "Nikola Vujić", "Umetnikova kći", spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru. Knjige: "Biste", "O umetnosti i umetnicima".

1904. - Rođen je ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov koji se proslavio nizom poduhvata uključujući preletanje Severnog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsevernije tačke Zemlje bez spuštanja, preletevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuvera kod Portlanda, što je bio svetski rekord. Amerikanci su mu u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je u decembru 1938.

1907. - Umro je ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. Njegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte (sadašnja petrohemija). Bio je član Srpske kraljevske akademije.

Foto: Wikipedia/Sandbh

1908. - Umro je srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju. Radio je kao novinar i urednik, bavio se i pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovedaka ali i dve komedije. Prevodio je s francuskog i ruskog, njegovi prevodi Tolstoja ("Rat i mir") i danas su neprevaziđeni. Opisivao je život srpskog sela, nevolje sa seoskim zelenašima, nezadovoljstvo opštim društvenim prilikama. Dela: pripovetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

1924. - Rođena je srpska pesnikinja Mira Alečković jedna od najplodnijih književnica srpske (i južnoslovenske) dečje literature. Diplomirala je u Beogradu književost i lingvistiku, a potom Fušeovu školu u Parizu. Autor je preko 50 knjiga za mlade, urednica dečjih i omladinskih listova Zmaj, Mladost, Pionir, Poletarac. Dugogodišnja je predsednica Društva Jugoslavija-Francuska, kao i Udruženja književnika Srbije. Bila je učesnik NOP-a. Na muziku Nikole Hercigonje ispevala je pesmu "Jugoslavijo", jednu od svečanih pesama negdašnje SFRJ. Nosilac je niza odlikovanja i priznanja među kojima su i dve Legije časti.

1924. - Umro je srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama "Ostajte ovde", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je književnom krugu oko mostarskog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i SVetozarom Čvorovićem. U Mostaru je zasnovao srpsko pevačko društvo "Gusle". U vreme Aneksione krize 1908. godine, izbegao je u Italiju, bio je zatim poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svetskom ratu austrougarske vlasti hapsile su ga kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku stvaralaštva bio je pod uticajem srpskih pesnika Branka Radičević,a Jovana Jovanovića Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pesnički izraz karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. Pisao je i dramsk etekstove i prevodio je s nemačkog i češkog. Ostala dela: drame "Hasanaginica", "U magli", prevod "Lirskog intermeca" Hajnriha Hajnea.

Foto: Wikipedia/Materialscientist

1943. - Poslednji ostaci nemačkih trupa predali su se u Staljingradu, nakon što je dva dana ranije Fridrih fon Paulus, nemački generalfeldmaršal, potpisao je kapitulaciju svojih jedinica. Bio je to konačni kraj Staljingradske bitke, presudne za ishod Drugog svetskog rata. U bici koja je trajala od juna 1942, učestvovalo je više od dva miliona vojnika obeju strana sa oko 20.000 topova, 2.000 tenkova i 2.000 aviona. Na nemačkoj strani borila se 81 divizija, u čijem su sastavu bili i saveznici Trećeg Rajha - Italijani, Mađari, Rumuni i Hrvati (ustaška 369. pukovnija, tzv. "Hrvatska legija" pod komandom Marka Mesića). Sredinom novembra 1942. sovjetska armija prešla je u ofanzivu i okružila nemačke snage, zarobivši 91.000 vojnika, uglavnom iz sastava Četvrte i Šeste nemačke oklopne armije (Paulusova grupacija), uljučujući komandanta Paulusa, 24 generala i 2.500 oficira. U bici kod Staljingrada poginulo je oko 740.000 nemačkih, italijanskih, mađarskih, rumunskih i hrvatskih vojnika.

1947. - Rođena je američka glumica Fara Fosit, jedan od simbola američke kulture sedamdesetih. Seks simbol sedamdesetih, Fositova je najpre studirala umetnost i bavila se manekenstvom. Nagli uspon u karijeri usledio je posle uloge glamurozne Džil Marou u serijalu o tri privatne detektivke - "Čarlijevi anđeli".

1951. - Rođen je srpski glumac Danilo Lazović. Glumu je diplomirao 1974. u Beogradu. Igrao je na sceni Ateljea 212, u Zvezdara teatru, u Studentskom kulturnom centru. U Narodnom pozorištu ostvario je veliki broj uloga, među kojima su Aranđel u "Zvonu za našeg profesora", Bogoslav ("Ruke Žane Marije"), Milutin Bojić u predstavi "Gospođa Olga". Igrao je i Vuka u "Stanoju Glavašu", Julija Cezara u "Vergilijevoj smrti", Trockog u predstavi "Lenjin, Staljin, Trocki". Zapažene su njegove uloge i u predstavama "Kad su cvetale tikve", "Nastasija Filipovna". Lazović je poznat i po ulogama u brojnim televizijskim dramama i serijama kao što su "Vuk Karadžić", "Srećni ljudi", "Porodično blago", "Stižu dolari". Igrao je u preko 20 filmova: "Savamala", "Hajka", "Dvoboj za južnu prugu", "Sablazan", "Igmanski marš", "Timočka buna", "Šest dana juna", "Najbolji", "Krvopijci", "Poslednji krug u Monci".

Printskrin: RTS

1964. - Umro je srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom i Fakultetu likovnih umetnosti. Celokupna njegova dela su objavljena u pet knjiga pod nazivom "Stari i novi".

1969. - Umro je američki filmski pisac engleskog porekla Boris Karlof, koji je igrao u prvim horor filmovima i četiri decenije bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1970. - Umro je engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike, publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi za mir i u mnogim akcijama iskazao se kao protivnik intervencije SAD u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu koja je dobila naziv "Raselov sud". Dela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog sveta", "Ljudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "Ljudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin", "Principi matematike" - s Alfredom Nortom Vajthedom.

Foto: Tanjug/AP

1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" obavila su operaciju dopune goriva u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova.

1986. - U kneževini Lihtenštaj žene su prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. - Južnoafrički predsednik Ferdinand de Klerk ukinuo je zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele.

1995. - Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put su se okupili da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rešenje i podržali izraelsko-palestinski sporazum.

1996. - Umro je američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

1998. - Pad filipinskog putničkog aviona tipa "DC-9" na jugu Filipina nije preživeo niko od 104 putnika i posade.

2005. - Umro je nekadašnji šampion sveta u boksu u teškoj kategoriji Nemac Maks Šmeling, koji je u istoriju svetskog boksa ušao 1936. kada je u Njujorku, pred 42.000 gledalaca nokautirao do tada neporaženog Džoa Luisa.

2007. - Umro je američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

(Telegraf.rs / Tanjug)