STAV HRVATSKE O IZBEGLICAMA: Mi nismo sabirni centar!

Sednica EU je završena sa već poznatim zaključkom koji je popodne tvitovalo luksemburško predstavništvo, a to je da je prihvaćen plan za prihvatanje 120 hiljada ljudi, po već ranije dogovorenim kvotama.

Preporučujemo

Iako je ovaj Junkerov plan, koji je nastao na predlog predsednika Komisije koji je tražio konsenzus, a konzensusa nije bilo. "Protiv" su glasale tri zemlje: Mađarska, Češka i Slovačka.

DA LI JE HRVATSKA SISALA VESLA I "GENIJALNO" REŠENJE HRVATA ZA MIGRANTE: Evo o čemu su ZAISTA razgovarali Milanović i Vučić

Poljska je okrenula leđa svojim višegradskim partnerima i glasala "za", a "protiv" je glasala još i Ruminija, dok je Finska ostala suzdržana.

Za Hrvatsku ova kvota kja je već ranije izračunata, iznosi 1. 064 osobe. Današnje glasanje i diskusija pokazuju da Evropa nema konsenzus oko ovog pitanja, a i mnoge zemlje koje su glasale "za",a među njima i Hrvatska očito su pristale na određenu vrstu političke trgovine. Nekim zemljama je nuđeno da prime svega 15 hiljada ljudi, a razmerno su velike pa nisu pristale na to. Među takvima je Mađarska koja ima veoma tvrdoglav stav od samog početka.

Foto: Tanjug/AP

Što se tiče Hrvatske, ministar Ostojić je ranije napustio sednicu, govorio je o stavu Hrvatske. Hrvatska prihvata Junkerov plan, prihvata svoje obaveze, ali ne prihvata položaj "hot spot" države.

Hrvatska neće biti sabirni centar u koji će se ljudi samo gomilati, u kojem ljude treba zadržavati, u koji ih treba smestiti da bi zemlje članice iz tog "hot spot-a" jednostavno povlačiti ljude u svoje države prema kvotama. Na ovakav tretman Hrvatska ne pristaje iz više razloga , ne samo zbog apsorbcijskih sposobnosti, ne zato što je mala, već zbog svog geostrateškog i geopolitičkog položaja, nestabilnosti u susedstvu i zbog nacionalne sigurnosti.

VUČIĆ PISAO EVROPSKOJ UNIJI: Traži HITNO REŠENJE problema sa Hrvatskom i reakciju EU!

Na današnjem sastanku zemlja članica o ovome će obavezno biti govora, a možemo očekivati i daljnu burnu raspravu jer sve ove zaključke koji su u utorak doneseni na sastanku ministara unutrašnjih poslova treba primiti sa velikom rezervom. To je donja granica, sam početak mogućih zajedničkih političkih dogovora EU nasprav ovog velikog problema. Takođe će biti reči o novcu, o posebnom fondu koji je EU osnovala za Siriju, a za sada taj novac daju samo Nemačka i Italija.

Zaključak svega ovoga je da EU i 23 godine nakon Mastritskog ugovora nema konsolidarnu spoljnu politiku. Ove dokumente treba obnoviti i opet preći, a da bi se to dogodilo potrebno je zahtevati ozbiljnu pravnu i političku proceduru.

Od sada pratite Telegraf i preko Vajbera!

(Telegraf.rs/Dnevnik.hr)