NEMAČKA JE OBEĆANA ZEMLJA: Ali NIJE za Srbe i ljude iz istočne Evrope!

Broj radnika koji dolaze ''trbuhom za kruhom'' se dodatno povećao ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, a iskustvo mnogih među njima je da je ova obećana zemlja puna prepreka kad treba da ostvare svoja prava, objavio je Dojče vele.

Preporučujemo

NEMAČKA TRAŽI 150.000 RADNIKA: Građani BiH pozvani da dođu, da li će uskoro pozvati i radnike iz Srbije?

Nemački javni servis kao primer navodi firmu "Kacor" u Ofenbahu, čiji su vlasnici prevarili više od 300 radnika iz Rumunije, Poljske i Hrvatske, koji još od marta cekaju na isplatu plata.

Vlasnik firme "Kacor" , kod koje su potpisali ugovor, nestao je bez traga - zajedno s novcem koji je, između ostalog i za plate radnika, isplatila firma "Dresler bau", glavna firma na gradilištu na kojem su radili. Na telefon firme u Ofenbahu ne odgovara niko.

Radnici zaposleni kod "Kacora" ostali su i bez krova nad glavom jer firma nije platila ni smeštaj svojim radnicima.

Foto: Tanjug

Firma "Dresler bau", koja se na gradilištu pojavila u ulozi glavnog izvođača, odbija da isplati kompletan dug radnicima jer tvrdi da je taj novac vec jednom uplatila firmi "Kacor". Radnicima je naknadno isplatila po 300 evra i doslovno ih isterala sa gradilišta.

Međutim, zakon je u ovom slučaju na strani radnika jer je u Nemačkoj za isplatu plata u slučaju pravnog spora odgovoran glavni izvođač radova na gradilištu.

U međuvremenu, su prevareni radnici pred Upravnim sudom u Frankfurtu na Majni uložili tužbu s dobrim izgledima za isplatu neto satnica, uz pravnu pomoć savetovališta Nemačkog saveza sindikata (DGB).

Problem za mnoge radnike je taj što presudu retko kada dočekaju u Nemačkoj, već se prvom prilikom, često bez sredstava i krova nad glavom, vrate kućama.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Kad se govori o slučajevima radnika koji su, nakon rada u Nemačkoj ostali bez plata, uglavnom se radi o firmama sa istoka EU koje kao preduzimači deluju u Nemačkoj i na gradilištima zapošljavaju radnike iz svojih zemalja.

U slučaju da se te firme ogreše o nemačke socijalne zakone, pravosuđu u Nemačkoj vrlo je teško da pravno goni vlasnike firmi koji se nalaze u inostranstvu.

Slučaj "Kacor" po mnogo čemu je poseban, kaže Vladimir Bogoeski iz DGB-lanca savetovališta "Poštena mobilnost".

- U ovom slučaju radi se o nemačkoj firmi koja je zapošljavala po nemačkim pravilima i zato će biti zanimljivo pratiti kako ce se pravno taj slucaj razvijati - kaže Bogoeski.

Pola godine već ograničeni pristup nemačkom tržištu rada važi samo za nekvalifikovane radnike iz Hrvatske, ali su i oni izuzeti od tog pravila ako se radi o sezonskom radnom odnosu.

Foto-ilustracija: Tanjug/Miloš Jelesijević

Odluka o produženju ili ukidanju ograničenja, na koju mnogi u Hrvatskoj cekaju s nestrpljenjem, zapravo u praksi više nema nikakvu težinu jer je nemačko tržište rada u suštini već sada gotovo u potpunosti otvoreno za radnu snagu iz Hrvatske.

Toga su svesni i u DGB, koji u međuvremenu u mnogim savetovalištima pruža i usluge savetovanja i na hrvatskom jeziku. Problem mnogih novopečenih "gastarbajtera" pre svega je nepoznavanje jezika, što ih ponekad čini "lakim plenom" beskrupuloznih poslodavaca. Mnogi potpisuju dokumenta, a da se pre toga ne informišu o čemu se radi.

- Imali smo slučajeve da su ljudi na gradilištima potpisivali dokumenta na kojima piše da su plaćeni shodno nemačkom zakonu o minimalcu. Ali to je istovremeno bio i dokument koji je potvrđivao da je novac isplaćen, a mnogi su ga potpisali pre nego što su novac i videli. Nakon toga mi imamo vrlo slabe karte u ruci ako želimo da se izborimo za prava tog radnika - objašnjava Bogoeski.

Mnogi koji u Nemačku dolaze na rad upoznati su s činjenicom da je u toj zemlji odnedavno na snazi zakon o minimalnoj satnici koja iznosi 8,50 evra. Ali taj minimalac ne važi za sve.

- U nekim branšama, poput građevine, minimalci su viši: za kvalifikovanog radnika 14,20 evra, a za pomoćnog 11,50 evra po satu - kaže Bogoeski.

Foto: Tanjug/Miloš Jelesijević

Radnici DGB-ove mreže savetovališta "Poštena mobilnost" svakim danom imaju sve više posla.

- Tendencija je u svakom slučaju uzlazna, tako da mislim da će broj onih koji kod nas potraže pomoć, dodatno da poraste - kaže Bogoeski.

Po broju građana koji zatraže pravnu pomoć DGB-a, na prvom mestu su ubedljivo građani Poljske, iza kojih slede Rumuni, Bugari i Mađari.

U najvećem broju slučajeva radnici pomoć traže zbog neisplaćivanja plata. Hrvatski građani su na petom mestu, ali to bi uskoro, nakon što šire mase u Hrvatskoj shvate da je nemačko tržište rada gotovo u potpunosti otvoreno, moglo da se promeni.

Nemačka je, prema na najnovijim statistikama za maj, i dalje je u fazi ekonomskog uzleta i sa stopom nezaposlenosti koja je u daljem padu. To znači da će Nemačkoj i dalje biti potrebna radna snaga, konstatuje Dojče vele.

(Telegraf.rs/ Tanjug)