DOK NAM IH NEKO NE UKRADE: Ova jela Srbi još uvek nisu zaštitili kao svoja! Šta čekamo? (FOTO)

U Srbiji su imenom porekla ili geografskom oznakom na nacionalnom nivou do sada zaštićena 33 poljoprivredna i prehrambena proizvoda, o čijoj će zaštiti u Evropskoj uniji (EU) moći da se razgovara u pristupnim pregovorima, a samo tri imaju oznaku kvaliteta.

Preporučujemo

Praktično, o budućnosti naših najpoznatijih jela i njihovom "brendiranju" će se nešto više znati nakon pregovora sa EU. Inače, U Srbiji su do sada zaštitićeni goveđa užička pršuta, svinjska užička pršuta, užička slanina, sremski kulen, sremska domaća kobasica, sremska salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, krivovirski kačkavalj, homoljski ovčiji sir, homoljski kozji sir i homoljski kravlji sir.

Zaštitu imenom porekla ili geografskom oznakom imaju i vršačko “šampion” pivo, kladovski kavijar, apatinsko “jelen” pivo, petrovska klobasa, leskovačko roštilj meso, valjevski duvan čvarci, svrljiški kačkavalj, futoški sveži i kiseli kupus, homoljski med, ariljska malina, svrljiški belmuž, staroplaninski kačkavalj, leskovački ajvar.

Na listi zaštićenih su i fruškogorski lipov med, kačarski med, sjenički ovčiji sir, sjenička jagnjetina, pirotski kačkavalj od kravljeg mleka, somborski sir, ečanski šaran i zlatarski sir.

Registracijom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa oznakom geografskog porekla na nivou EU, proizvođačima u Srbiji biće omogućena ista zaštita koju imaju i proizvođači u zemljama EU.

Foto-ilustracija: Foter/Flickr/jchapiewsky, Profimedia, freeimages.com/rafragoso

Na taj način Srbija će svoje proizvode učiniti prepoznatljivijim na tržištima EU, što će doprineti ostvarivanju jednog od prioritetnih ciljeva poljoprivredne politike − podizanju konkurentnosti domaćih proizvoda.

Što se tiče proizvoda koji su dobila oznaku kvaliteta u EU, za sada su na listi tri - homoljski med, bermet, i leskovački domaći ajvar. Žig koji su dobili po Lisabonskom aranžmanu za zaštitu oznaka porekla njihovim proizvođačima, omogućava da ih prodaju u 26 zemalja. Na listi Zavoda za intelektualnu svojinu je još 46 domaćih proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, ali je njihova licenca ograničena samo na Srbiju.

Njihovim putem treba da krenu i ostal,  Sremski kulen, rtanjski čaj, svrljiški kačkavalj, futoški sveži i kiseli kupus, ariljska malina, pirotski ćilim i homoljski med. Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede odnedavno je regulisano obeležavanje ovih artikala, pa kvalitet sada garantuje kontrolna markica. Pravo da je nalepe na svoje proizvode imaju samo oni proizvođači koji su ovlašćeni korisnici brenda. To znači da svoje proizvode prave na tradicionalan način, za koji su dobili oznaku kvaliteta, ali i da su pod kontrolom nadležnih inspekcija.

Foto: sxc.hu/andrewatla

- Proizvodi koji imaju zaštićeno geografsko poreklo su najčešće na meti plagijatora, zato što se njihovo ime koristi kao mamac za kupce .  Zato je važno da se oni zaštite i da samo ovlašćeni korisnici imaju pravo da stavljaju tu oznaku. Suština je da se i proizvođačima objasni da svi proizvodi moraju stalno imati isti kvalitet - objašnjavaju iz Zavoda za intelektualnu svojinu.

(Telegraf.rs)