Ovo su fragmenti sa Meseca od 400.000 evra koje su astronauti poklonili Titu! (FOTO) (VIDEO)

Do 30. juna posetioci će na izložbi "Povedi me na Mesec: Eksponati svemirskih ekspedicija i pokloni Josipu Brozu Titu" u Domu omladine moći da vide i model satelitske kapsule projekat "Merkjuri", maketu "Vikinga I", prve kosmičke letelice lansirane 20. avgusta 1975. za istraživanje Marsa, kao i plakete Apola 12 i Apola 11

  • 21

Na izložbi "Povedi me na Mesec: Eksponati svemirskih ekspedicija i pokloni Josipu Brozu Titu" u Domu omladine koju je sinoć otvorila američka astronautkinja Marša Ajvins dočekuju nas reči Josipa Broza Tita: "Ja ne volim osvajače na Zemlji, ali u vasioni u osvajanju nebeskih tela to je druga priča, to ja visoko cijenim i želim najveće uspjehe u tom pogledu".

Na video-bimovima smenjuju se dokumentarni zapisi o poseti tročlane ekipe Apola 11 - Nila Armstronga, Edvina Baza Oldrina i Majkla Kolinsa SFRJ, dok u pozadini teku taktovi nezvanične himne svih svemirskih misija, čuvene "Povedi me na mesec" (Fly me to the Moon) Barta Hauarda...

Iz izuzetno bogatog fonda Muzeja istorije Jugoslavije kojeg čini više od 200.000 predmeta, baš kako naziv izložbe kojom se obeležava 45 godina od sletanja na Mesec sugeriše, izložena je grupa eksponata svemirskih ekspedicija i pokloni Maršalu.

Pažnju, na centralnom mestu privlače fragmenti Mesečevog tla (takozvani "Kamen sa Meseca") koje su Titu poklonile posade Apola 11, 1970. i Apola 17, 1973. godine.

Video: Youtube / Pozorište Duško Radović

Autor izložbe Dragoljub Kuprešanin, muzejski savetnik Muzeja istorije Jugoslavije otkriva nam da je na Zemlju doneto 24 do 27 kilograma uzoraka Mesečevog tla.

Fragmenti koji su mogli da se vide u Domu omladine samo u večeri otvaranja izložbe, saznajemo, vrede neverovatnih 400.000 evra!

- Kao što vidite ova tematska izložba objedinjuje 12 trodimenzionalnih predmeta, 35 dokumentarnih fotografija, 25 naslovnih strana štampe ("Vjesnika", "Borbe", "Oslobođenja", "Politike", "Pobjede") kao i dva važna dokumenta: zahvalnice američkih astronauta i Ričarda Niksona Titu na prijemu - počinje priču za Telegraf Kuprešanin dodajući da se među izloženim eksponatima između ostalog mogu videti i srebrnjak sa natpisom Apolo 15 iz '71, model satelitske kapsule projekat "Merkjuri", maketa "Vikinga I", prve kosmičke letelice lansirane 20. avgusta 1975. za istraživanje Marsa, plaketa Apola 12, replika plakete koju je posada Apola 11 ostavila na Mesečevoj površini 20. jula 1969.

O istorijsko-hronološkoj pozadini izložbe u hodu nas informiše autor izložbe...

Naime, na predlog američke Vlade, nepuna tri meseca nakon povratka sa Meseca, tročlana posada Apola 11 posetila je Jugoslaviju u okviru svoje prve velike turneje koja je obuhvatala 22 zemlje sveta na četiri kontinenta.

Nil Armstrong, Edvin Baz Oldrin i Majkl Kolins su specijalnim avionom predsednika Niksona stigli u Beograd 18. oktobra 1969. godine i sa svojim suprugama bili su gosti Vlade SFRJ.

Tretman američkih astronauta, razume se, nije smeo biti ispod tretmana prethodno datog sovjetskim kosmonautima, koje je predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito primio sedam godina ranije.

Nakon dočeka na aerodromu, smeštanja u hotelu Jugoslavija, vožnje astronauta otvorenim kolima kroz Beograd i kurtoaznog prijema, Josip Broz ih je zadržao na ručku u Belom dvoru.

Sledećeg dana su položili venac na grob Neznanog junaka na Avali i nastupili na direktno prenošenom TV programu.

Uručili su Titu repliku plakete sa porukom koju su ostavili na Mesecu, nakon čega je on odlikovao svakog astronauta pojedinačno Ordenom Jugoslovenske zvezde sa lentom, najvišim jugoslovenskim odlikovanjem koje se moglo dodeliti stranim državljanima koji nisu šefovi država.

Predsednik SAD Ričard Nikson je bio impresioniran toplim dočekom koji je priređen astronautima i izrazio je zahvalnost Titu u ime cele američke nacije.

Priliku da se ponovo sretne sa Armstrongom Josip Broz je dobio dve godine kasnije kada je na poziv predsednika Niksona otišao u svoju prvu državnu zvaničnu posetu SAD 1971. godine.

Posle ceremonije dočeka, obilaska Bele kuće, polaganja venca na Grob neznanog junaka na vojnom groblju u Arlingtonu i zvaničnih razgovora, usledio je putovanje po Americi Niksonovim avionom koji je Tito imao na raspolaganju sve vreme boravka u SAD.

Na insistiranje Josipa Broza, organizovana je poseta svemirskom centru NASA u Hjustonu.

Tom prilikom Josip Broz je razgledao centar za kontrolu misija, koji je vršio nadzor svih letova u svemir amerikih astronauta, originalne kapsule letelica i susreo se sa članom posade Apola 11, koji je specijalno za njega demonstrirao hod po mesečevoj površini.

Podsećamo, izložba "Povedi me na Mesec" realizuje se kao treća izložba u okviru projekta "Gost muzej" u protekle dve godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, a u okviru manifestacije "Mesec sletanja na Mesec" Doma omladine Beograda i Ambasade SAD u Beogradu.

(Katarina Vuković)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • MNE

    21. jun 2014 | 13:26

    Tito je bio i ostao legenda

  • Deki

    21. jun 2014 | 13:48

    Kakav crni mesec! To su komadi negde od nekih stena s zemlje,to je notorna laz a i dokazano je da covek nije bio na mesecu tada!

  • Malis

    21. jun 2014 | 13:40

    Gluposti. Nijedan covek nije stigao do Meseca. To je prica za malu decu. ...radijacija je suvise jaka a ima I mnogo opasnih kometa. Da je covek sleteo 69te na mesec do sada bi tamo bili gradovi jer covek ima stalno zelju da usavrsava nesto. To je isto ko da su 90tih pronasli mobilni telefon I tu stali sa njegovim usavrsavanjem, softverom I svim onim sto je sada.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA