25 GODINA OD TJENANMENA: Ko je misteriozni čovek koji se suprotstavio tenkovima? (FOTO) (VIDEO)

  • 12

U glavnom gradu Kine je, u noći između 3. i 4. juna, oko 200.000 vojnika napalo nenaoružane građane. Smatra se da je tog dana ubijeno između 500 i 2.500 ljudi dok je povređenih bilo oko 7.000. Zvaničan broj nikada nije saopšten pošto su kineske vlasti i mediji potpuno ignorisali ceo događaj.

Studenti su se prvo okupili na protestu 15. aprila 1989. godine, kada je u Pekingu preminuo Hu Jaobang, generalni sekretar Komunističke partije Kine od 1981. do 1987. On se zalagao za reforme, ali radikalna struja komunističke vlasti ga je u tome sprečila. Studentski protesti su počeli u gradu Bejdu, a brzo se proširili i na Peking.

Na trgu Tjenanmen demonstranti su napravili improvizovane šatore tražeći promene, demokratiju i reforme društva. Zahtevali su slobodu govora, slobodu štampe, više demokratije, kraj korupcije. Zahtevali su i sastanak sa premijerom, ali se on nikada nije dogodio.

Demonstracije, koje su se odigravale na glavnom pekinškom trgu Tjenanmen su dobile snažnu podršku, pa je do maja na ulicama Pekinga demonstriralo i do milion ljudi. Vođstvo Komunističke partije Kine je u maju odlučilo da demonstracije okončaju vojnom silom.

Nakon višednevnih priprema, u noći između 3. i 4. juna 1989. jedinice Narodnooslobodilačke armije rasterale su demonstrante i uklonile barikade koristeći vatreno oružje i oklopna vozila, pri čemu je došlo do najvećeg krvoprolića u istoriji Pekinga u 20. veku, a često se naziva Tjenanmenski masakr. Pokušaji nastavka demonstracija su krvavo ugušeni sledećih dana, a usledila su masovna hapšenja i čistke.

Tog dana nastala je i poznata fotografija čoveka koji zaustavlja kolonu tenkova. Nikada nije otkriveno ko je i niti kako je završio, a njegov identitet je i dan danas misterija. O ovom mladom čoveku koji je tokom godina postao poznat kao “Čovek tenk”, “Nepoznati pobunjenik” i “Nepoznati demonstrant” ne zna se mnogo.

Neki mediji su objavili da mu je ime Vang Vajlin, ali istinitost te tvrdnje nikada nije potvrđena. Neki smatraju da je uspeo da prebegne na Tajvan, dok su drugi sigurni da je odmah odveden u logor ili ubijen. Hrabri mladić je sam stao pred kolonu tenkova koji su se kretali Velikom avenijom večnog mira, nakon što je kineska vojska ubila stotine studenata koji su izašli da demonstriraju.

Tenk na čelu kolone pomerao se napred-nazad, pokušavajući da ga zaobiđe, a on se popeo na njega i razgovarao sa jednim od vojnika u njemu. Na kraju su ga odvela dva muškaraca, držeći ga za ruke. Američki magazin “Tajm” ga je uvrstio 1998. godine u spisak 100 najuticajnijih ljudi 20. veka.

Peking se danas nalazi pod neviđenim merama bezbednosti na 25. godišnjicu brutalnog vojnog slamanja prodemokratskih protesta na trgu Tjenanmen. Policija i vojska patroliraju ogromnim prostranstvom glavnog pekinškog trga i okolnih ulica, zaustavljaju vozila i legitimišu prolaznike. Novinarima je rečeno da napuste to područje zbog uobičajene ceremonije podizanja zastave.

Na desetine aktivista, disidenata i drugih kritičara vlasti policija je još ranije pritvorila, stavila u kućni pritvor ili ih poslala van Pekinga. Kina ne dozvoljava javnu diskusiju o događajima 3. i 4. juna 1989. godine, kada su se vojnici u tenkovima i oklopnim vozilima probijali do srca grada, usmrtivši na stotine nenaoružanih demonstranata i posmatrača. Vlada nikada nije saopštila ukupan broj žrtava tog krvavog gušenja demonstracija.

Stav Pekinga je da je protest, predvođen studentima, imao za cilj obaranje vladajuće Komunističke partije i odvođenje Kine u haos.

Da cenzura o ovom događaju postoji i danas, dokazali su vlasti kada su pre dva dana blokirale pristup i usluge američkog internet pretraživača Gugla, kao i Gmaila, uoči ovonedeljne proslave 25-godišnjice od gušenja prodemokratskih protesta. Kada u Google, u bilo kojoj državi, ukucate Tjenanmen prikazaće vam se samo turističke fotografije.

Pogledajte video:

(Telegraf.rs)

Video: Brnabić: Predloženim izmenama zakona da se studentima trošak školarine umanji za 50 %

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Srb

    4. jun 2014 | 16:34

    Da je bio masakar, očigledno je da je bio. Medjutim da su se tada desile "demokratske" promene, danas bi Kina bila još jedna američka kolonija. Videli smo šta se desilo sa Rusijom i SSSR-om, i da nije bilo Putina, kome je opet trebalo 15 godina da opet uvede red, i Rusiju bi razgrabili.

  • Милорад сомборац

    4. jun 2014 | 16:37

    Демократски? Па није, али шта је демократија, оно како схватају то амери, или европа. Који сви скупа се кољу петстотина година. И успут поробише целе континенте, а и данас то суптилније али не мање сурово чине. Инструисано споља?, вероватно да! Ето данас је Кина друга светска економија, развија се даље, суверена, људи живе како живе, али иде све полако на боље. А да је "револуција" успела? Вероватно би данас уместо Кине имали педесетак банана државица, вечно сукобљених, удављених у међусобној мржњи, и верних господару америчком. Али би тај циркус звали младе, успешне демократије, са "јасном мапом пута" ка достизању "вредности западног развијеног друштва", све са десетак кетрина и сличних грофица, које би им лупале пацке и бескрајно их уцењивале. Звучи познато...

  • Gogzi

    4. jun 2014 | 16:38

    Kakva demokratija? Ljudima treba vodja a ne da lete Ko mova bez glave. Mozda zvuci stroogo, al Sta ti Imas od demokratije? u interesu je drzave I naroda Da ne prime demokratiju

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA