Poštovani čitaoci,
Molimo vas da se pridržavate sledećih pravila za pisanje komentara:

  • Neophodno je navesti ime i e-mail adresu u poljima označenim zvezdicom, s tim da je zabranjeno ostavljanje lažnih podataka.
  • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni.
  • Prilikom pisanja komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima.
  • Tekst komentara ograničen je na 1500 karaktera.
  • Nije dozvoljeno postavljanje linkova odnosno promovisanje drugih sajtova kroz komentare, te će takve poruke biti označene kao spam, poput niza komentara istovetne sadržine.
  • Komentari u kojima nam skrećete pažnju na propuste u tekstovima neće biti objavljeni, ali će biti prosleđeni urednicima, kao i oni u kojima nam ukazujete na neku pojavu u društvu, ali koji zahtevaju proveru.
  • NAPOMENA: Komentari koji budu objavljeni predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, to jest nisu stavovi redakcije Telegrafa.
Odgovor na komentar korisnika NekoKo
Ime je obavezno
E-mail adresa je obavezna
E-mail adresa nije ispravna
*otkucano <%commentCount%> od ukupno <% maxCommentCount %> karaktera
Komentar je obavezan

<% message.text %>

Komentari

  • NekoKo

    05. septembar 2023 | 04:13

    Već vidim meč u kome će nas Litvanci zatrpati trojkama. Način na koji igramo odbranu, protivničkim ekipama daje mnogo prostora za šut za 3 poena. Litvanija je u tom kontekstu bukvalno kaznena ekspedicija. Obdrana je naš najveći problem i to konstantno od kad je Pešić selektor. Previše neinteligentnog pomaganja, besmislenih udvajnja, grubih grešaka čak i posle prve rotacije ... Igrači stoje predaleko od protivničkih, posebno od igrača sa loptom. Prva linija odbrane lako puca. Nejasno je zašto ne pravimo više faulova koji bi destruktivno uticali na protivnički napad.? Te situacije naši igrači ne prepoznaju, što je izmeđuostalog i psoledica loše pripreme samog meča. Da bi se pravili pametni faulovi igrači moraju i da prepoznaju protivničke akcije. U nekim momentima delujemo kao da igramo bez trenera i stručnog štaba? Takođe, neke bitne odluke našeg trenera se ispostavljaju kao potpuni promašaj? Kad u trečoj četvrtini protiv jedne dobre ali ipak limitirane ekipe Italije vodimo 16 razlike, imamo dva napada i u roku od par minuta sve to prospemo bez obzira na sve, zna se ko je krivac - trener. Taj prvi promašeni napad je zbog načina na koji je bio odigran bio alarm za tajm aut, a kamoli drugi. Naš trener to jako dugo posmatra i ne reaguje niti adekvatnom izmenom niti tajm autom? Ako Pešić ne ume da reši Italijane, teži slučaj da će rešiti Litvaniju i litvanskog trenera koji je za Poceka klasa.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA