Predstavljena monografija o rok sastavu Smak u Radio Beogradu

Monografija Smak je za buduće generacije neophodno svedočanstvo o rok sastava iz Kragujevca, čiji priređivač Ksenija Đerković donosi i stvari koje nisu afirmativne, ocenjeno je na predstavljanju izdanja u Radio Beogradu.

Na promociji pred brojnim zvanicama i kolegama muzičarima, novinarka Đerković je rekla da je Smak "grupa koja nikad nije želela da se dopadne svima, već onima sa istančanim ukusom".

Monografija u izdanju udruženja "Smakovci" predstavlja osvrt na rad Smaka od osnivanja 1971. do 2023. godine i postavljanja njihovog spomenika u Kragujevcu, a Đerković je opisala kao težak rad na knjizi za koju je prikupila brojne fotografije, članke, plakate, anegdote, tekstove pesama i biografije članova.

Članovi sastava su podržali njen rad na monografiji, a Đerković je istakla da je odrastanje uz njenog oca, Smakovog bubnjara Slobodana Stojanovića Kepu "bilo prelepo" i da ga je od malih nogu pratila svuda, pa i na bini.

Stojanović je istakao da je ponosan na svoju ćerku i njenu monografiju, dodavši da je "odrastala i živela uz Smak".

Rok novinar Branislav Lokner je ocenio da će knjiga izazvati različite komentare, ali da je Đerković izabrala "jedno od pravih rešenja", i da se nada da će o sastavu koji je pripadao progresivnoj muzici posle pisati i drugi iz svoje vizure.

"O Smaku je od početka kružilo puno kontroverzi, bile su deo delovanja Smaka. Bio je sastav kroz koji je prošao nemali broj muzičara, koji se nekoliko puta rastajao, pa sastavljao, imao brojne turbulencije i velike uspehe", podsetio je Loker.

Podsetivši da je Smak sredinom sedamdesetih uz Bijelo dugme smatran za najpopularniji sastav u Jugoslaviji, Lokner je dodao da je komercijalnost stigla sa drugim albumom "Crna dama" (1977).

Prema njegovim rečima, "jedan deo javnosti nije hteo da razume kako se bend obraćao pubici kroz pesme i postupke", ali su članovi Smaka "ostali svoji, radili su kako misle" i nisu išli linijom manjeg otpora.

Lokner je rekao da se iz monografije može videti kako je tekla karijera Smaka i kako su o njima razmišljali novinari, kritičari, fanovi i članovi.

Prema njegovim rečima, Đerković u knjizi "nije polirala stvari" pošto u njoj ima ljudi koji "negativno govore o Smaku i postupcima Smaka".

"Ksenija je bila neumoljiva. Ima stvari koje po grupu nisu bile afirmative, ali sve to ulazi u karijeru", naglasio je Lokner.

Ocenivši da "Smak nije rekao svoju poslednju reč", Smak je dodao da je kragujevački sastav oduvek imao "verne pratioce koji su pratili svaki njihov korak, a tako je i danas".

Podsetivši da je glavni autor sastava gitarista Radomir Mihailović Točak, Lokner je istakao i da je Stojanović "jedan od najoriginalnijih bubnjara na ovim prostorima", čiji "stil je uvek bio prepozntljiv i niko ga nikad nije mogao skinuti".

Urednik muzičke redakcije Radija 202 Nenad Kuzmić je ocenio da je značaj Smaka za našu muzičku scenu nemerljiv, a njihova "muzika je išla ispred vremena i pomerala granice".

Primetivši da su "pola vek od osnivanja jedan od najpopularnijih sastava na ovim prostorima", Kuzmić je dodao da je knjiga Đerković "neophodno svedočanstvo o postojanju i radu Smaka za buduće generacije.

"To je podsećanje da ne smemo da zaboravimo kvalitete i lepotu (Smaka), jer je to jedino što ostaje večno", istakao je Kuzmić.

Rok fotograf Brajan Rašić je rekao da je srećan što je imao prilike da fotografiše Smak, istakavši koncert u dvorani "Pionir" 1977. godine povodom albuma "Crna dama".

Rašić je ocenio da je Smak "veliki bend" i deo njegovog odrastanja, a njihova muzika je uvek uz njega, dok je uz pevača Borisa Aranđelovića (1948-2015) uvek vladalo dobro rapoloženje.

Radio 202 je bio domaćin promocije na kojoj je sadašnji pevač Smaka Jovan Pantić izveo je par pesama uz akustičnu gitaru, a prikazan je i kratak dokumentarni film Đerković o Smaku.

(Telegraf.rs/Tanjug)