Sud: Croatia Records nije pravilno privatizovala Jugoton

Visoki upravni sud Republike Hrvatske iz Zagreba utvrdio je da njihova najveća muzička kuća "Croatia Records" nije pravilno privatizovala nekadašnji "Jugoton", tako što je otuđila veoma vrednu diskografsku imovinu, objavio je danas uticajan hrvatski onlajn magazin "Telegram", a preneo popularni portal "Index.hr".

Kako navode u tekstu, reč je o fonogramima, odnosno originalnim prvim snimcima izvođača kao što su popularne grupe Azra, Bijelo dugme ili Novi fosili, na kojima je diskografski gigant Croatia Records decenijama zarađivao milione kuna.

Preporučujemo

Sud je, kako piše Telegram, pravosnažnom presudom utvrdio da vrednost tih snimaka, na osnovu kojih se rade novi snimci i kompilacije, nikada nije procenjena, niti je za nju Croatia Records bilo šta isplatila.

Prema tim navodima, sredinom devedesetih godina plaćene su nekretnine i druga imovina nekadašnjeg Jugotona, ali vredna diskografska materija preuzeta je, prema odluci Visokog upravnog suda, u nepravilnom procesu.

Ukratko bi to značilo da su iz ove kompanije 28 godina koristili i zarađivali na snimcima koji legalno nisu bili njihovi.

"Rešenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 5. oktobra 1993. godine, utvrđeno je da će se deo fonoteke, za koji nadležna tela utvrde da se ne smatra delom nacionalnog blaga Republike Hrvatske, naknadno proceniti, a deonice u protivrednosti vratiti Fondu za privatizaciju, što međutim nije sprovedeno", stoji u presudi Visokog upravnog suda Hrvatske.

Predstavnici firme "Croatia Records" nimalo se ne slažu sa tim i tvrde da fonograma nije moglo ni biti na popisu privatizovane imovine, jer je pojam fonograma u Zakon o autorskom pravu uveden 2003. godine, kada je sprovedena i revizija u ovoj muzičkoj kompaniji.

I dok u toj diskografskoj kući tvrde kako je revizija istakla da je sa privatizacijom bilo sve u redu, u Hrvatskoj glazbenoj uniji (HGU) iz nalaza revizije iščitali su kako u celom postupku ipak nije procenjena vrednost snimaka, odnosno mastera iz arhive "Jugotona".

Onda su usledile godine tokom kojih je ovaj problem očigledno bio zataškan, a snimci su se uredno koristili.

Hrvatski mediji podsećaju da je Branimir Džoni Štulić, nekadašnji lider, pevač i autor pesama hrvatske rok grupe "Azra" u svojim retkim javnim nastupima tvrdio da ga je kuća Croatia Records ozbiljno oštetila.

Tužbe muzičara protiv njih uglavnom se tiču autorskih prava za svoje albume, a na ovim hrvatskim portalima smatraju da je najverovatnije u svojim optužbama mislio i na problematičnu privatizaciju u kojoj nisu plaćeni Jugotonovi fonogrami.

"Sudovi u Srbiji su bar prihvatili žalbe mojih advokata, dok u Hrvatskoj nisu čak želeli ni da započnu postupak. Ja sam zaista jedinstven slučaj verovatno u svetu, da mi se za sve muzičke i književne radove nisu plaćali zasluženi honorari", govorio je svojevremeno Štulić, pre nekoliko godina o svojim tužbama.

Štulić koji živi decenijama u Holandiji, smatrao je da je sasvim prirodno i normalno da dobije novac koji je pošteno zaradio i demantovao tvrdnje drugih da je njemu stalo samo do profita.

Ipak, sve te Štulićeve tvrdnje čelnici najveće hrvatske diskografske kuće su negirali, pravdajući se ugovorima koje su imali sa grupom "Azra" još ''80-ih godina.

Kako dalje piše "Telegram", milionski iznosi od eksploatacije fonoteke završe u državnom proračunu ili u nekom fondu Ministarstva kulture, a ovaj se novac koristio za finansiranje privatnog preduzeća.

Ministarstvo kulture Hrvatske je tek godinama kasnije poslalo Centru za restrukturisanje i prodaju - CERP dopis u kojem potvrđuje da fonogrami zaista nisu procenjeni za vreme privatizacije.

Nakon toga, CERP 21. oktobra 2016. godine donosi i formalno rešenje u kojem to i potvrđuje.

Ali, protiv tog rešenja Croatia Records je podnela tužbu Upravnom sudu u Zagrebu, gde su iz direkcije pokušali da uvere sud da su fonogrami ipak procenjeni.

Ipak, na kraju će se ispostaviti da to uopšte nisu u pitanju master-snimci, nego potrošne magnetofonske trake. Upozoravali su da bi izdvajanje fonograma iz njihove imovine i vraćanje CERP-u uticalo na njihov "tehnološki proces" i još su ponovili kako u vreme privatizacije nije bilo zakonske definicije fonograma.

Međutim, i Upravni sud u Zagrebu 2019. godine je odbio tužbu Croatia Recordsa, kao i sada nakon postupka žalbe - Visoki upravni sud RH.

Tako je pravosnažno utvrđeno da vredne fonograme kompanija Croatia Records svih ovih godina nije smela da koristi, jer nisu bili njeni, zaključuje se u tekstu portala Telegram, koji je preneo Index.hr.

(Telegraf.rs/Tanjug)