Predstavljena knjiga holandskoj i flamanskoj grafici od XVI do XVIII veka

V. Đ.
V. Đ.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Knjiga "Nizozemska, holandska i flamanska grafika od XVI do XVIII veka iz Narodnog muzeja Srbije", muzejske savetnice dr Dragane Kovačić, promovisana je večeras u ovoj kulturnoj ustanovi u Beogradu.

Dvojezična publikacija, na srpskom i engleskom, u izdanju Narodnog muzeja Srbije pruža, kako je navedeno, "značajan doprinos u okviru proučavanja nizozemske, holandske i flamanske grafike".

Autorka Kovačić, kako se ističe, "utemeljena na istraživanju novije literature, u prvi plan je istakla izdavačke kuće od Antverpena, preko Harlema i Amsterdama, do adresa u Rimu i Londonu".

Mr Bojana Borić-Brešković, direktorka Narodnog muzeja Srbije, napomenula je da je "publikacija izuzetna" i da je autorka na tome radila pet godina.

"Publikaciju čini više od 2.500 dela nastalih sirom sveta, u 189 jedinica, na 282 strane", navela je Borić-Brešković.

Dodala je da je iza autorke "mukotrpan arhivski rad" koji je "temeljni zamajac za dalje proučavanje ovog perioda".

"Iz Zbirke Sakelarides potiče 130 grafika nizozemskih umetnika, što čini dve trećine od ukupnog broja radova u ovom katalogu", dodala je Borić-Brešković.

Direktorka Narodnog muzeja je naglasila da je ovo "prva knjiga koja se, na srpskom jeziku, bavi starom nizozemskom grafikom iz domaćih muzejskih kolekcija" i plod je zajedničke saradnje dr Dragane Kovačić i holandskih stručnjaka.

Prof. dr Zoran Rakić, sa Odeljenja za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, naglasio je da su u ovoj publikaciji "po prvi put detaljno istrazena i katalogizovana dela" koja su predmet istraživanja autorke.

"Putevi nizozemske, holanske i flamanske grafike su uglavnom preko Beča, Pešte, Trsta ili Zagreba stizali do Beograda", rekao je Rakić.

Prof. dr Jelica Novaković, osnivač Katedre za Nederlandistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu, naglasila je da je ova knjiga "izuzetan, pionirski poduhvat".

"Kulturne veze Nizozemlja i Srbije nisu razgranate, pogotovo tada nisu bile, ali se trudimo da upotpunjujemo mozaik", istakla je Novaković.

Objasnila je upotrebu termina "Nizozemska" što, kako je rekla, mnoge zbunjuje.

"Taj prostor teži da bude kulturna celina koju možemo da nazovemo Nizozemlje, bez obzira na podele na katolike i protestante, Holanđane i Flamance i druge", kazala je Novaković.

Autorka Kovačić je naglasila da je ključna stvar bila saradnja sa međunarodnom mrežom KODART koja okuplja, kako je napomenula, više od 500 kustosa i predstavlja "vodič za holandsku i flamansku umetnost širom sveta".

"Rad na katalogu je bio izazovan i zamoran. Na čudan način se dolazilo do saznanja. Mi u Srbiji nemamo mogućnosti da se time studiozno bavimo jer nemamo literaturu", rekla je Kovačić.

Autorka je dodala da je član KODART od 2004. godine i da je smatrala da joj je "dužnost da obradi staru holandsku, nizozemsku i flamansku grafiku".

(Telegraf.rs/Tanjug)

Video: Gužve na hrvatsko-srpskoj granici: Kilometarske kolone

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA