Sećanje na grlatog gospodina Žiku Nikolića: Festivalski i koncertni pevač safetovskog stila

 
A. Š.
A. Š.
 
 
Čitanje: oko 3 min.
  • 1

"Mnoge li sam noći tužan bio,

jer bez tebe gorčinu sam pio,

duša te je iskreno volela,

sece te je kroz život želelo.

Ako me nekada sretneš

kako mi je ne pitaj me tada,

jer moj bol te zaboleti

ne može nikada.

Da sam znao šta donosi ljubav

nikada te ne bih zavoleo,

zašto sada srcu mi prkosiš

kada sam te iskreno voleo.

Dosta mi je tvojih lažnih reči,

neću suze ni kajanje tvoje,

nađi drugog nek ti ljubav pruži,

stegni srce jer kraj došao je."

(Miki Mitrović - U. Stanišić)

12. septembra 2017. godine preminuo je Žika Nikolić, pevač safetovskog stila i ubitačnog sentiša "Ako me nekada sretneš". Pobeđivao je na najprestižnijim festivalima, mamio ženske uzdahe, snimio tridesetak ploča, sarađivao sa najvećim hitmejkerima, a ostao daleko od očiju javnosti. Evo kako se grlatog Žike sećaju njegove najdraže kolege.

- Žika Nikolić je izuzetno kvalitetan pevač i divan kolega. Širu javnost je osvojio na festivalu "Beogradski sabor" 1969. godine kada je pobedio sa mojom pesmom "Života nema bez tebe". Na tom festivalu sve sam uložio u pesmu "Mito bekrijo", ali Žika je zasenio i publiku i žiri - pričao je Radoslav Graić u Muzičkoj apoteci.

- Snimio je još nekoliko mojih pesama: "Tri sestre lepotice", "Hej, stanite dani bijeli", "Najlepša Bosanka", "Ajša". Žika je bio prototip festivalskog i koncertnog pevača, imao je briljantan scenski nastup, bio je divan spoj pevača i glumca.

Tako se početkom 70-ih (baš u godinama dominacije Safeta, Bilkića, Šabana, Toze, Lepe, Silvane, Tome) pojavio grlati gospodin iz Boljevca koji je pucao od snage i emocije. Već na samom početku karijere snimio je megahit "Ako me nekada sretneš", jednu od tezgaroški najskupljih pesama tog doba.

- Žika je moja generacija. Počeli smo da snimamo u isto vreme, Žika je postao ekskluzivac PGP-a, a ja Jugotona. Kad sam u Jugotonu zaređao sa hitovima i zlatnim pločama, čelnici PGP-a počeli su da mi šalju emisare da pređem kod njih. Glavni pregovarač je bio upravo Žika Nikolić.

- Onako markantan, i kao pevač i kao glumac, ubeđivao me da ću u PGP-u imati daleko bolju reklamu a tu je i televizija (na kojoj se i markantni Žika pojavio jedanput ili dvaput - napomena autora). Na Žikino insistiranje prihvatio sam poziv i prešao u PGP - pričao je Novica Negovanović u Muzičkoj apoteci.

Imao je sve predispozicije za veliku zvezdu, glasinu poređenu sa Safetovom, reljefno lice kao stvoreno za glumca, briljantan scenski nastup, manire svetskog gospodina. Imao je i pesme sa kojima bi i daleko lošiji pevači napravili daleko uspešniju karijeru. Imao je i Silvanu za svastiku.

Diskografska karijera Žike Nikolića trajala je od 1969..do 1985. Snimio je oko sto pesama na dvadeset tri singla i četiri LP-ija. Snimao je sevdalijske, šumadijske, starogradske, romske, vojvođanske, pesme sa motivima iz cele Jugoslavije.

Impozantan je spisak Žikinih pesama trajne narodne i umetničke vrednosti: "Ako me nekada sretneš", "Ostani pesmo i posle mene", "Tri sestre lepotice", "Źivota nema bez tebe", "Hej, stanite dani bijeli", "Moj život je moja briga", "Ništa nemam i sve imam", "Srećan put i piši", "Ajša", "Nije srce izdajica", "Ljubav zidaš, ljubav rušiš", "Budi uvek vedra lica", "Medaljon moje majke", "Gina", "Ja sam ptica ranjena", "Joj što volim kafu"...

- Žika je bio pevač retko prodornog i markantnog glasa, veliki emotivac i specijalista za bosanski sevdah. Uzor mu je bio Safet, što se i čulo u njegovoj interpretaciji. Snimio je nekoliko mojih pesma, a učestvovao je i u trci za veliki hit "Tako, tako, samo tako".

- Družili smo se u Beogradu u njegovom stanu na Banovom Brdu koji mu je kupila produkcija PGPRTB za desetine komercijalnih ploča. Važio je za najpopularnijeg jugoslovenskog pevača u Bugarskoj - kaže hitmejker Predrag Negovanović.

Kad se zaratilo u bivšoj Jugi, Žika je napustio ovdašnju scenu i preselio se u Bugarsku, potom i u Dansku. Zajedno sa suprugom Dinom (rođenom sestrom Silvane Armenulić) pevao je za jugoslovensku dijasporu, daleko od očiju javnosti.

Ostavio je desetine pesama trajne vrednosti, sinove Silvana i Sašu i ćerke iz prvog braka. Ostavio je i kratku oproštajnu poruku: "Pevao sam samo ono što sam voleo, ne stidim se nijedne svoje pesme."

(Goran Milošević)

Video: MUZIČKA APOTEKA: Gost Mirko Rondović

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Boža zemunac

    12. septembar 2024 | 07:46

    Legendu naše narodne muzike Žiku Nikolića sam upoznao davnih sedamdesetih godina. Stanovao je tada na Novom Beogradu u ulici Džona Kenedija, i bili smo na istom ulazu. Bio je gospodin i faca svoga zanata. Posle puno godina sreli smo se na jednom humanitarnom koncertu u Kuršumliji gde sam i ja pevao. Prijatno se iznenadio što sam mu kolega. On je tada bio sa suprugom Dinom inače rođenom sestrom Silvane Armenulić. Malo smo tada popili i veče je bilo fenomenalno. O njegovim glasovnim kvalitetima i kao čoveku ne treba trošiti reči. Žiko legendo, laka ti crna zemlja I neka te anđeli čuvaju.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA