Na godišnjicu smrti Save Jeremića: Kako je nastala okovana frula

Sava Jeremić (1904 - 1989) je za života ušao u legendu. Od tog malog komada drveta napravio je svetski unikat i ostavio našem rodu u amanet - okovanu frulu. Ostavio je Sava i tri sina, a jedan od njih je u radio izdanju Muzičke apoteke pričao o svom slavnom ocu.

- Savini roditelji, majka Zlata i otac Živan, vodili su ga po vašarima. Kad se Sava izgubi, obično su ga nalazili ispred kaveza kako se igra sa majmunima i pokazuje frule koje je sakupio. Sa svakog vašara vraćao se i sa nekoliko novih frula - pričao je Stanimir Jeremić, sin slavnog Save.

Preporučujemo

- Prvi bakšiš je dobio sa desetak godina kada je od seoskog kmeta izmamio dukat za odsvirano kolo na seoskoj slavi. Primeti to i sreski načelnik pa mu odredi vodiča da ga odvede u Radio Beograd. Tako je Sava došao i do čuvenog Carevca.

1936. godine Sava Jeremić je položio audiciju za solistu Radio Beograda. Istog dana kad je primljen prvi put je i zasvirao na radiju. I tako sve do penzije 1958.

- Moj otac se pojavio na radiju 1936, a već 1941. godine otišao je u rat kao trećepozivac, izvučen i regrutovan pravo iz emisije. Ubrzo, po propasti Jugoslavije, Sava biva zarobljen. Bežeći od Nemaca, padajući i ustajući po vrletima, razbucao je svoju legendarnu frulu.

Od šatorskog krila skidao je dugmad i pravio prstenove da bi povezao delove instrumenata. Sava je, u stvari, tu polomljenu frulu, stegao i oblepio. Tako je nastala čuvena okovana ftula.

- Sava nije hteo da menja frulu. Verovao je u neponovljiv zvuk svoje frule napravljene od drveta starog sto godina. S tom frulom i kolom "Paraćinka" osvojio je prvo mesto na Međunarodnom festivalu folklora 6. jula 1953. godine u Langolenu, predgrađu Londona. Frula je, kažu, sirotinjski instrument. U Savinim rukama frula je istinski narodni reprezent, prepoznatljiv po neponovljivom tonu.

- Savina frula je kao i mnoge druge - šuplje parče drveta sa šest rupa. E sad, druga je stvar kako Sava svira. Sava je nejednakim poklapanjem rupa i presecanjem vazdušne struje, čistom intuicojom pronalazio tonove - primetio je profesor Muzičke akademije Mihajlo Vukdragović.

1974. godine Jugoton je objavio raritetan album sa deset kola ("Rumenka", "Ražanjsko", "Banjski čačak", "Moravac", "Tipografsko", "Vranjanka", "Carevka", "Borino", "Aleksinačko", "Pravo oro") u izvođenju oca i sina, Save Jeremića na fruli i Stanimira Jeremića na harmonici, uz ansambl Dragama Aleksandrića.

- Kad sam prvi put upoznao Radojku Živković i čuo njenu svirku, poželeo sam od oca da mi kupi harmoniku. Otac nije hteo da čuje, plašio se da ne popustim u školi. Srećom, naš prijatelj Toša Elezović mi je poklonio harmoniku, a kod Mije Krnjevca sam usavršio prstored.

- Zavoleo sam Radojkino sviranje i zamolio da mi pokaže kako to ona svira. Govorila mi je da svira neki ruski raspored na dijatonskoj harmonici i da to nije za mene, da to ne mogu da skinu ni najveći majstori.

Otac srpske frule preminuo je 21. aprila 1989. Savi Jeremiću u čast ustanovljena je manifestacija "Dani Save Jeremića" u Ražnju.

(Goran Milošević)