35 godina od smrti Save Jeremića: Životna priča majstora okovane frule
Sava Jeremić (1904 - 1989) je za života ušao u legendu. Od tog malog komada drveta napravio je svetski unikat i ostavio našem rodu u amamet - okovanu frulu. Ostavio je Sava i tri sina, a Stanimir je u radio izdanju Muzičke apoteke pričao o svom slavnom ocu.
- Savini roditelji, majka Zlata i otac Živan, vodili su ga po vašarima. Kad se Sava izgubi, obično su ga nalazili ispred kaveza kako se igra sa majmunima i pokazuje frule koje je sakupio. Sa svakog vašara vraćao se i sa nekoliko novih frula.
- Prvi bakšiš je dobio sa desetak godina, kada je od seoskog kmeta izmamio po dukat za odsvirano kolo na seoskoj slavi. Primeti to i sreski načelnik pa mu odredi vodiča da ga odvede u Radio Beograd. Tako je Sava došao i do čuvenog Carevca.
1936. godine Sava Jeremić je položio audiciju za solistu Radio Beograda. Istog dana kad je primljen prvi put je i zasvirao na radiju. I tako sve do penzije 1958.
- Moj otac se pojavio na radiju 1936, a već 1941. godine otišao je u rat kao trećepozivac, izvučen i regrutovan pravo iz emisije. Ubrzo, po propasti Jugoslavije, biva zarobljen. Bežeći od Nemaca, padajući i ustajući po vrletima, razbucao je svoju legedarnu frulu. Od šatorskog krila skidao je dugmad i pravio prstenove da bi povezao delove instrumenata. Sava je, u stvari, tu polomljenu frulu, stegao i oblepio. Tako je nastala čuvena okovana frula.
- Sava nije hteo da menja frulu. Verovao je u neponovljiv zvuk svoje frule napravljene od drveta starog sto godina. S tom frulom i kolom "Paraćinka" osvojio je prvo mesto na Međunarodnom festivalu folklora 6. jula 1953. godine u Langolenu, predgrađu Londona.
Frula je, kažu, sirotinjski instrument. U Savinim rukama frula je istinski narodni reprezent, prepoznatljiv po neponovljivom tonu.
- Savina frula je kao i mnoge druge - šuplje parče drveta sa šest rupa. E sad, druga je stvar kako Sava svira. Sava je nejednakim poklapanjem rupa i presecanjem vazdušne struje, čistom intuicijom pronalazio tonove - primetio je profesor Muzičke akademije Mihajlo Vukdragović.
- Naime, tu nema fiksnog tona kao kod harmonskih instrumenata. Sava to nije umeo da objasni ni meni ni novinarima, a svirao je i najveselije i najsetnije melodije.
1974. godine Jugoton je objavio raritetan album sa deset kola ("Rumenka", "Ražanjsko", "Banjski čačak", "Moravac", "Tipografsko", "Vranjanka", "Carevka", "Borino", "Aleksinačko", "Pravo oro") u izvođenju oca i sina, Save Jeremića na fruli i Stanimira Jeremića na harmonici, uz ansambl Dragana Aleksandrića.
- Kad sam prvi put upoznao Radojku Živković i čuo njenu svirku, poželeo sam od oca da mi kupi harmoniku. Otac nije hteo da čuje, plašio se da ne popustim u školi. Srećom, naš prijatelj Toša Elezović mi je poklonio harmoniku, a kod Mije Krnjevca sam usavršio prstored. Formirali smo ansambl i ekipu pevača, u kombinaciji zvezda i radio pevača (Lepa Lukić, Nikola Badev, Radmila Dimić, Veselinka Ivančević).
- Zavoleo sam Radojkino sviranje i zamolio da mi pokaže kako to ona svira. Govorila mi je da svira neki ruski raspored na dijatonskoj harmonici i da to nije za mene, da to ne mogu da skinu ni najveći majstori - pričao je Stanimir Jeremić Tiče, sin slavnog Save.
Sava Jeremić je preminuo 21. aprila 1989. Ikoni frule u čast ustanovljena je manifestacija "Dani Save Jeremića" u Ražnju.
(Goran Milošević)
Video: Mina Vrbaški upozorila na prevare sa dojavama fudbalskih utakmica
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
JS
Divni, nezaboravni, brižni čika Sava Jeremić. Neizostavna frulica i nezaboravna priča i melodija. Počivajte u miru i slavi čika Savo Jeremić.🙏🙏🙏
Podelite komentar