Tako je "zakivala" Zehra Deović: "Kad je pesma u pitanju, nisam imala potrebe da izlazim iz Bosne"

 
 
Čitanje: oko 3 min.
  • 1

Tokom karijere nikad nije izašla iz Bosne, barem što se repertoara tiče.

"Da sam ptica i da imam krila,

ja bih cijelu Bosnu preletila,

letila bih, nikad ne bih stala,

dok se Bosne ne bih nagledala.

Nad Bosnom se planine izvile,

zelenilom svu je prigrlille,

cvjetaj Bosno u mirisu rudi,

iz njeg' i ja da napajam grudi.

Uvijek si mi kao što si bila,

sva zelena, vesela i mila,

tvoja pjesma nek' te uvijek krasi,

zdravo Bosno, uvijek zdravo da si."

(Jovica Petković - Mustafa Mujezinović)

Protutnjaše Bosnom mnogi silnici, razbijaše je i spolja i iznutra, ali osta pesma sevdalinka kao muzički DNK Bosanaca. Osta i ova pesma legendaranog Jovice Petkovića koju mnogi Bosanci doživljavaju kao svoju himnu, naročito kad je "zakuje" Zehra Deović.

- Postoje pevači koji svojom interpretacijom mogu da nagrde pesmu, a postoje i oni retki koji mogu da je nadograde. Ako se neko može nazvati istinskim tumačem bosanskog sevdaha, to je moja draga Zehra Deović - govorio je Jovica Petković u svom poslednjem nastupu u radio izdanju Muzičke apoteke.

- Pravi majstori se vide baš u tim našim "rastegušama". Tu se pokazuje umeće vladanja grlom kao instrumentom. Zehrino pevanje je moglo da zaseni svaki instrument i svaki orkestar. U stvari, Zehrino pevanje je bilo najlepše kad peva bez orkestra.

Zehra Deović je rođena u Foči 1938. godine. Prve muzičke korake napravila je u KUD-u "Jedinstvo". Početkom 60-ih dolazi u Srajevo, upisuje Višu pedagošku školu, odsek za muziku, polaže audiciju na Radio Sarajevu i ostvaruje prve snimke.

- Radio Sarajevo je vrhunac moje karijere. Velika je čast pevati u ekipi sa Šerbom, Jovicom, Jozom, Zaimom, Safetom, Himzom. Tu sam proširila poimanje sevdaha, shvatila koliko je bosanska pesma lepa i autentična. Ta naša sevdalinka nema oslonac ni u turskom melosu ni u melosu našeg okruženja.

- Trudila sam se da svakim treprajem moga glasa i svakim ukrasom oplemenim svaki ton, da onaj ko me sluša može da stvori sliku naših reka i planina i naših ljubavnih jada - pričala je Zehra u mikrofon Muzičke apoteke na "Večeri sevdaha u Beogradu".

Ova ponosna Bosanka predstavljala je bivšu Jugoslaviju na nekoliko internacionalnih festivla etno muzike i na koncertima za dijasporu. Tokom karijere nikad nije izašla iz Bosne, barem što se repertoara tiče.

- Samo u fonoteci Radio Sarajeva ostavila sam preko dvesta trajnih snimaka. Odbila sam nekoliko pesama koje su kasnije postale hitovi kod mojih koleginica. Odbila sam i neke festivalske pesme, nisam volela te pesme koje su snimane na brzinu. Snimimila sam beznačajan broj novih pesama. Jedini uslov je bio da liče na stari dobri sevdah.

- Kad je pesma u pitanju, nisam imala potrebe da izlazim iz Bosne. Ostvarila sam tek nekoliko nastupa na "Ilidži" i "Beogradskom saboru", a imala sam poziv da pevam svake godine na tim festivalima. Od svih tih festivalskih pesama nekako mi je najdraža "Rastanak" koju sam '67. pevala u alternaciji sa dragim Nedžadom.

Svojim raskošnim mecosopranom pravila je razliku i na radiju i na pločama i na koncertima. I najteže pesme pevala je lako, bez suvišnog gesta ili ukrasa.

Snimila je stotine starih i novih sevdalinki, a neke pesme je zapečatila upravo svojom interpretacijom: "Da sam ptica", "Dvije su se vode zavadile", "Vihor ružu niz polje teraše", "Bosno moja", "Ah, moj Aljo", "Crven fesić", "Tebi majko misli lete", "Cele noći ladovina", "Trepetljika trepetala", "Oj, Prijedore", "Pšeničice, sitno sjeme", "Moščanice, vodo plemenita", "Ja prošetah čaršijom", "Lastavice, lasto", "Blago suncu i mesecu", "Tamburalo u tamburu momče", "Razbolje se Zarka", "Devojka je zelen bor sadila", "Akšam mrače, moj prvi rođače"...

Pevala je do poslednjeg daha, a retko je davala intervjue. Na "Večeri sevdaha u Beogradu" izustila je i ovo: "Sve sam vam dala i rekla pesmom."

Diva sevdaha Zehra Deović preminula je 30. oktobra 2015.

(Goran Milošević)

Video: "Ostvarilo se prvo što sam rekla kad sam je uzela u ruke u porodilištu": Intervju Prijine majke

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Tihi

    1. novembar 2023 | 08:02

    Hvala na divnom tekstu o slavnoj istoriji nase narodne muzike.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA