18 godina od smrti Nade Mamule: Rođena Beograđanka - kraljica sevdaha (PLEJLISTA)
Prva dama bosanskog sevdaha rođena je u Beogradu 9. januara 1927. od majke Smiljane i oca Miodraga. Narodnu pesmu je zavolela još pre Drugog svetskog rata, slušajući Vuku Šeherović u svom komšiluku u Beogradu.
Posle oslobođenja odlazi sa mužem zbog njegove službe u Sarajevo. Ručajući u radničkoj menzi, čula je na Radio Sarajevu oglas za audiciju. Zasenila je najveće sevdalije kad je pustila svoj alt i zapevala "Gde si dušo, gde si rano". Postaje pevač Radio Sarajeva uz Zaima, Safeta, Zoru Dubljević, Zumru Mulalić, Radmilu Jagodić, Bebu Selimović... U godinama obnove i izgradnje ljudi su bili željni muzike. Okupljali su se ispod bandera na kojima su bili okačeni zvučnici. Nada je sa ostalim pevačima Radio Sarajeva imala status božanstva. Putovali su autobusom, kamionom, kombijem, a do nekih mesta i na traktorskim prikolicama, volovskom zapregom. Gazili blato i prašinu do kolena da bi "kulturno uzdizali" narod, a narod je dolazio da ih vidi i dodirne, ne verujući očima da su to pevači iz magične kutije zvane radio.
Pored stotina trajnih radio snimaka, Nada je ostavila značajan trag u diskografiji. Snimala je intenzivno od 1957. do 1977. za najveće diskografske kuće. Prvi je ženski učesnik na Ilidži i prvi pevač velikog harmonikaša i kompozitora Jovice Petkovića. Prva je snimila najlepše Jovičine pesme: "Razbole se srce moje", "Smederevo grade od starina", "Sa Igmana pogledat je lepo", Neka moja duša vene", "Romanijo goro jelovita", "Bosno zemljo moja mila", "Jajce grade to je tvoja dika", "Moja majka stalno brine"... Svojom interpretacijom onarodila je brojne pesme: "Negde u daljine", "Svaka majka koja ćerku ima", "Na teferič pošla nana", "Omer beže", "U đul bašti", "Niz polje idu babo", "Devojka sokolu zulum učinila", "Bulbul mi poje", "Bosno moja divna mila", "Bere cura plavi jorgovan", "Mene moja zaklinjala majka", "Bosa Mara Bosnu pregazila", "Koliko je Prijedor polje"...
Pevala je iz neviđene dubine, neponovljivim altom, napadački, baš onako muški. Priznajem, pre nego što sam profesionalno počeo da slušam narodnjake, bio sam ubeđen da iza ovakvog glasa stoji muškarac.
Govorila je da joj je najveće priznanje, veće od svih državnih, to što su su je Bosanci prihvatili kao svoju, blago razočarani saznanjem da nije Bosanka.
Najlepše godine mladosti protekle su joj u vihoru Drugog svetskog rata. Najteže godine starosti dočekala je uz građanski rat u Jugi.
Kraljica sevdaha otišla je tiho 11. oktobra 2001.
(Telegraf.rs/Goran Milošević)
Video: Žika stigao na slavu kod Cece
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Sarajlija
Legenda. Treba dati ime jedne ulice u Sarajevu.
Podelite komentar