Dani Buce, Barajevca, braće Spasojević: Najveći otvoreni koncert narodne muzike (PLEJLISTA)

Danas je selo Guncati kod Barajeva centar narodnjačke ćirilice, sveto mesto zaljubljenika u šumadijsku dvojku. Centar za kulturu Barajevo svake godine polovinom jula čuva uspomenu na svoje zemljake, koji su za svoga kratkog veka stvorili oko hiljadu pesama i pedesetak narodnih kola. Na najvećem koncertu prave narodne muzike pod otvorenim nebom, u rodnom mestu Buce Jovanovića, oca srceparajuće narodne pesme, nastupiće više od 30 izvođača.

Preporučujemo

Od 21 sat program otvara pesma "Raširi ruke o majko stara" koju Buca peva sa razglasa. Moja malenkost održi petominutnu besedu u čast četvorice velikana narodne muzike, nenadmašnih stvaralaca lipovičkog stila, a onda kreće četvoročasovni stopostotni narodnjački ugođaj. Uz orkestar maestra Zorana Vlajića nastupaju: Milanče Radosavljević, Novica Negovanović, Era Ojdanić, Andrija Bajić, Milija Stanković Brole (jedan od prvih Bucinih pevača, tek mu je 90 godina ), Nikola Urošević Gedža, Cvele Radovanović, Raša Pavlović, Mića Teofilović, Toma Đorđević Medoševac, Milivoje Đurišić, Aca Danilović, Milenko Živković, Janko Glišić, Miško Pavić, Snežana Jovanović Šikica, Acko Nezirović, Zoran Popović, Paško Handanović, Rade Gajić, Nedjo Kostić, Radiša Vučićević Vučko (otpevaće Bucinu pesmu "Po rastanku" na stihove Desanke Maksimović)...

Buca, Radoje, Ilija i Milija su zemljaci, savremenici, prijatelji, rodbina (Ilija i Milija Spasojević iz Meljaka, rođena braća; Buca Jovanović oženio Ilijinu sestru; Barajevac bio druga harmonika u Bucinom ansamblu). Svaki od lipovičke četvorke je institucija za sebe, svaki je izgradio svoju karijeru, komponovao svoje pesme i kola. Zajednička nit je taj prelepi lipovički stil narodne muzike koji karakteriše lirska dvojka, poetične životne priče uz meraklijsko prebiranje po harmonici uz jecaje violina. Tako je stvoreno sveto muzičko trojstvo: Šumadija, sevdah i "ciganija".

Pomenuću samo neke antologijske pesme lipovičke četvorke.

Buca Jovanović (1931. - 1987.): "Raširi ruke o majko stara", "Poleti golube moj", "Podjimo u krčmu staru", "Volim te sve više", "Spomenar", "Momak veseljak", "Zanela me svetla velikoga grada", Danas majko ženiš svoga sina", "U lutanju mladost prodje", "Od ljubavi do rastanka", "Vrati se ljubavi moja", "Pruži ruku na rastanku", "Devojka kraj reke", "Jovane, Jovo, jedini sine", "Povedi kolo Miloje", " Kako je lepo u mom kraju", "Verovah mu i što nisam smela", "Došli dani tugom rasplakani", Ne traži me u snovima", Pšenica se povila u klasu", "Tuguj sa mnom sumorna jeseni", "Lepa Jana", "Ljubav se ljubavlju liječi", "Crno vino, crne oči", "Dajte mi utjehu", "Bio sam pijanac", "Kako si majko, kako si oče", "Stari kočijaš" i još dvadesetak za Šabana...

Budimir Buca Jovanović Foto: Promo

Radoje Mitrović Barajevac (1936. - 1989.): "Obriši mi vetre suze", "Oženjen sam kao momak živim", "Budi hrabra na rastanku", "Šumadinka ječam žela", "Daleko si ti", "Bilo je nezaboravno", "Kulu gradim vihor je obara", "Put putuje moj jaran", "Ne zaboravi ovaj grad", "Ustaj sine, ustaj rano moja", "Rodila me majka da varam devojke", "Majka Radu obećala mladu", "Sećanje na tebe meni snagu daje", "Neću boli što ti drugi dade", "Dok sam te voleo", "Čuvaj našu tajnu samo za nas dvoje", "Prijatelj je bogatstvo najveće", "Dodji pod moj prozor", "Dve sestre, dve sudbine" i još dvadesetak za Branku Stanarčić...

Ilija Spasojević (1922. - 1998.): "Pastirica", Kud se žuriš hej živote", "Spavaj majko i ne čekaj sina", "Da sam znao u tom času", "Život piše uspomene", "Danas mi je dragom rođendan", "Rodi mi draga sina", "Poranila majka stara", "Da li žališ što odlazim", "Niko nije ko nas dvoje", "Osamnaest karanfila za tvoj rodjendan", "Ko će tebe da zameni", "Voz polazi draga plače", "Ima neko ko misli na tebe", "Ako odeš, nek ostane ljubav", "Ja odlazim u armiju", "Drugarice uteši mi majku", "Dodji sine majka zove", "Evo prodje godina deseta", "Ne dozivaj prošlost", "Ti dragana ti, jedina mladosti"...

Milija Spasojević (1925. - 1980.): "Moj konjiću laki lagani", "S one strane Lipovice", Šumadijo šumovita", "Probija se kolovodja", "Užičko kolo", "Meljačko kolo", "Orijent kolo"... Dobru narodnu pesmu ćeš prepoznati uglavnom po dobrom tekstu, lošu pesmu uglavnom po lošem tekstu, a dobrog čoveka po tome što uvek ima vremena. Kažu da mlad čovek nema vremena za umiranje u lepoti lirske pesme. Zato nam se, valjda, i nameće Egzit, koji prenosi i nacionalna televizija. "Ako može nešto na brzaka, da se ispraznim" - traži prosečan "egzitovac", kome je malo introveznog narkotizovanja, pa bi malo i preko ušiju. A onda lekar konstatuje dijagnozu u jednoj reči: PREGOREO!

Ovu narodnjačku svetkovinu ne prenosi nijedna televizija sa nacionalnom frekvencijom, niti emituje makar i jednominutni prilog. Ovo pisanije je moje sećanje i moja ljubav prema Buci, Radoju, Iliji i Miliji. Uostalom, "sećanje je melem na ranu pustog zaborava" - zapisa Bora Stanković.

(Telegraf.rs/Goran Milošević)