OVDE SE MOLIO SVETI SAVA: Da biste prišli stenama iznad Studenice, morate proći nekoliko prepreka (FOTO)
![Gornja Savina isposnica u okviru manastira Studenica, pogled sa ulaza. Foto: Wikimedia Commons/Dragan Obric](http://xdn.tf.rs/2017/06/22/Gornja-Savina-isposnica-u-okviru-manastira-Studenica-pogled-sa-ulaza-670x379.jpg)
Sava je ovu isposnicu visoko na brdu zvanom Nemanjina kula, na stenovitim obroncima planine Radočelo desetak kilometara od Studenice ali u njenom okviru, uzvodno od reke po kojoj je ovaj manastir dobio ime, podigao na samom početku XIII veka.
Desilo se to nakon njegovog povratka iz Hilandara, kada se u otadžbinu vratio da bi doneo mošti svog oca Stefana Nemanje, odnosno Svetog Simeona Mirotočivog koji je preminuo februara 1199. godine.
![Kapela Svetog Đorđa u Gornjoj Savinoj isposnici u okviru manastira Studenica. Foto: Wikimedia Commons/Vladimir Mijailović](http://xdn.tf.rs/2017/06/22/Kapela-Svetog-Djordja-u-Gornjoj-Savinoj-isposnici-u-okviru-manastira-Studenica-670x443.jpg)
Neobičan je put koji vodi do ove isposnice. Naime, u pitanju je šumska staza koja kroz duboku šumu, preko takozvane Donje Savine Isposnice (o kojoj ne postoje pouzdani podaci da je zaista bila sagrađena u vremenu našeg najvećeg svetitelja, verovatno i nije, verovatnije je da je podignuta dosta kasnije), ide dalje do uske stazice između litica i duboke provalije.
Nakon što putnik-namernik prođe kroz drvenu kapiju vidi isposnicu na steni. Da bi nje došao mora da prođe kroz drveni natkriveni most koji je u srednjem veku imao defanzivnu funkciju, naime, rušenjem njegovim sprečio bi se pristup dušmana samoj isposnici.
![Pored zida kapele Svetog Đorđa u Gornjoj Savinoj isposnici u manastiru Studenica. Foto: Wikimedia Commons/Vladimir Mijailović](http://xdn.tf.rs/2017/06/22/Pored-zida-kapele-Svetog-Djordja-u-Gornjoj-Savinoj-isposnici-u-manastiru-Studenica-670x1011.jpg)
Ona se sastoji od kelija i od kapele posvećene Svetom Đorđu (sadašnja je podignuta 1938. godine), svecu koji je po verovanju Nemanjića oslobodio Stefana Nemanju iz zatočeništva u koje je bio pao tokom borbe sa rođenom braćom oko prestola, nakon čega mu je ovaj podigao Đurđeve Stupove.
Kelije su zatvorene kada u njima nema kaluđera (poslednji koji je ovde stalno boravio bio je shijeromonah Gavrilo koji je stradao u požaru 1981. godine), sa izuzetkom Savine pećine u koju se sam svetitelj povlačio, a u koju vode drvena vrata i u kojoj se nalazi takozvano Savino bure, koji je zapravo izvor iza zida sa koga kutlačom može da se uzima lekovita voda.
![Savina voda u Gornjoj Savinoj isposnici u manastiru Studenica. Foto: Wikimedia Commons/Vladimir Mijailović](http://xdn.tf.rs/2017/06/22/Savina-voda-u-Gornjoj-Savinoj-isposnici-u-manastiru-Studenica-670x443.jpg)
Crkveno predanje kaže da je upravo na ovom mestu Sava napisao glasovito "Žitije Svetog Simeona", kao i Studenički tipik koji je uredio život monaške zajednice u ovoj svetinji i poslužio kao primer i mnogim drugim našim manastirima.
Postoje indicije da je tu čak utemeljio i malu prepisivačku školu koja je na srpski jezik prevodila važne crkvene knjige, ali ujedno i umnožavala postojeće.
Zbog toga je ovo mesto ne samo od crkvenog i istorijskog značaja, već i od snažnog kulturnog i književnog. Imajući to u vidu, država je Gornju Savinu isposnicu pre nekoliko decenija stavila pod zaštitu kao spomenik kulture od velikog značaja.
(O. Š.)
Video: Policajac ga provalio za sekund: Bajker sakrio drogu na previše očigledno mesto
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.