Odlazak u ovu državu je kao putovanje u prošlost: Koriste dva kalendara, a za ostatkom sveta kasne sedam godina

Putovanje u Etiopiju je kao putovanje u prošlost, što i nije toliko iznenađujuće ako imate na umu da je ova afrička država u novi milenijum zakoračila tek 12. septembra 2007. godine.

Od imena dana u nedelji do imena meseci u godini, etiopski kalendar je isprepleten biblijskim anegdotama. Na primer, prvi dan u nedelji naziva se ehud, što znači prvi dan na drevnom jeziku geez, liturgijskom jezik etiopske crkve. Zbog svoje složenosti, Etiopljani nazivaju metod koji se koristi za izračunavanje kalendara bahere hasab, ili more misli.

Preporučujemo

Ko slavi Novu 1440. godinu? Tri milijarde ljudi na svetu vreme računa drugačije i za njih je počeo veliki praznik

Kalendar započinje sa idejom da su Adam i Eva sedam godina živeli u rajskom vrtu pre nego što su izbačeni zbog svojih grehova. Nakon što su se pokajali, Biblija kaže da im je Bog obećao da će ih spasiti za 5500 godina.

I etiopski i gregorijanski kalendar upotrebljavaju rođenje Isusa Hrista kao početnu tačku svojih kalkulacija. Razlika između ova dva kalendara je ta što se prilikom izrađivanja koriste alternativne kalkulacije.

Građani Etiopije pozdravljaju svog premijera Foto: Tanjug/AP

Etiopska pravoslavna crkva veruje da je Isus rođen u sedmom veku, 5500 godina nakon što je Bog obećao Adamu i Evi da će ih spasiti. Razlika u kalendaru u Etiopiji je ta što prati dešavanja od ovog dana na dalje, zbog toga kalendar ove države kasni sedam do osam godina u odnosu na ostatak sveta.

Etiopski kalendar ima 13 meseci godišnje, 12 od njih imaju po 30 dana. Poslednji mesec, pagume, ima pet dana, a šest za vreme prestupne godine. Četvorogodišnji ciklus prestupnih godina etiopskog kalendara je povezan sa četiri jevanđelista iz Biblije. Prva godina posle prestupne godine se naziva Jovanova godina, sledeća je Matejeva godina, a zatim Markova godina. Godina sa šest dana u 13. mesecu se tradicionalno označava kao Lukina godina.

Ime za 13. mesec, pagume, dolazi od grčke reči epagomene, što znači “zaboravljeni dani prilikom kalkulisanja godine”. Ovaj mesec ima pet dana, ili šest u prestupnoj godini.

Etiopljani ne računaju vreme kao ostatak sveta Foto: Pixabay

Po ovom kalendaru, godina ima 365 dana, šest sati, dva minuta i 24 sekunde. Jednom u četiri godine, šest sati se dodaje na 24 sata i tako nastaje šesti dan u prestupnoj godini. Jednom u 600 godina, dva minuta i 24 sekunde formiraju ceo dan i tako stvaraju i sedmi dan, što Etiopljani nazivaju rena mealt i rena lelit.

Svakih 600 godina, jedinstvena zvezda Akede izlazi i baca senku na Sunce, uzrokujući tako totalno pomračenje Sunca. Kako piše u drevnim etiopskim knjigama, etiopska elita je znala mnogo pre savremenih naučnika o pomračenju Sunca, i predviđala kada će se to desiti.

Savremena Etiopija i dalje koristi svoj drevni kalendar. Međutim, putnici često doživljavaju neprijatnosti zbog razlike kalendara. Većina Etiopljana je svesna gregorijanskog kalendara, a neki čak koriste oba kalendara.

Etiopski kalendar je isprepleten sa biblijskim anegdotama Foto: Wikipedia / Mark Pellegrini

Kao jedna od nekoliko zemalja na svetu sa svojim kalendarskim sistemom, Etiopija slavi važne praznike u danima koji su različiti od ostatka sveta. Na primer, etiopljani dočekuju Novu godinu 11. septembra, umesto 1. januara. Kalendar nudi savršen izgovor turistima da dva puta proslave doček Nove godine.

VIDEO: Poželećete da se ukrcate kada budete videli kako ovaj pas vozi brod

(Telegraf.rs/Nacionalna geografija)