Engrova "VELIKA ODALISKA" koju su svi mrzeli: Kratka priča iza velikog umetničkog dela (FOTO)

"Velika odaliska", Žan-Ogist-Dominik Engr, 1814. godina. Foto: Wikimedia Commons/wga.hu

"Velika odaliska" naziv je slike čuvenog Žana-Ogista-Dominika Engra čiju je izradu naložila Napoleonova sestra Karolina, čiji je suprug Žoakim Mira bio kralj Napulja, instaliran od strane samog Bonaparte.

Preporučujemo

Inspirisan Đorđoneovom "Uspavanom Venerom" i Ticijanovom "Venerom Urbinom", kao i Davidovim "Portretom madam Rekamije", Engr je te 1814. godine dovršio ovaj prikaz odaliske, odnosno konkubine, sa dvora nekog turskog gospodara.

Ovo remek-delo je eklektično, pošto poseduje elemente raznih umetničkih stilova, mada se kaže da predstavlja autorov raskid sa neoklasicizmom i uplovljavanje u vode egzotičnog romantizma.

Malaksala poza žene prikazane s leđa, njena mala glava, izdužene ruke i noge, hladne boje, čak i tematika, naišli su na ogromnu netrpeljivost pariske kritike koja mu je zamerala na svemu.

Ne zna se zbog čega je tačno Engr odlučio da batali anatomsku realnost, što je više nego očigledno, a interpretacije su različite. Možda je hteo da naglasi dužnosti konkubine čiji je jedini zadatak bio telesno zadovoljavanje muslimanskih vlastodržaca, kažu jedni, dok drugi smatraju da je slikar želeo da ukaže na dubinu njenih misli i osećanja.

Možda je sve to besmislno filozofiranje, i možda je odgovor na pitanje vrlo prost: ova devojka dužih ekstremiteta ostavlja utisak elegancije i prefinjenosti koji bi izostao da su joj ruke kraće.

"Velika odaliska" se danas čuva u pariskom Luvru, i generalno se smatra jednim od najznačajnijih slika ne samo XIX veka već uopšte. Nema nijedne liste 100 najvećih na kojoj nije i ona.

(O. Š.)