Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci treba da imaju zajednički jezik: 200 stručnjaka potpisalo deklaraciju

Nakon što se održala serija regionalnih konferencija u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, više od 200 stručnjaka iz lingvistike i drugih društvenih nauka potpisalo je Deklaraciju o zajedničkom jeziku.

Preporučujemo

HRVATI TVRDE: "Srbe na vrbe" su nam prišili komunisti, taj slogan nije naš, već od naših komšija

Deklaracija je nastala kao rezultat projekta "Jezici i nacionalizmi" kojem je cilj bio podizanje svesti o jeziku, kako bi se aktivno uticalo na postojeće nacionalističke jezičke prakse u sve četiri države regije u kojima se govorio srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik.

Još uvek nije poznat tačan sadržaj Deklaracije koju je sastavljalo 30 lingvističkih stručnjaka iz sve četiri uključene države.

BIĆE DOSTUPNA SVIM GRAĐANIMA

Tekst Deklaracije i njene ciljeve predstaviće 30. marta u Sarajevu profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, pisac i novinar Balša Brković, pisac Vladimir Arsenijević iz udruženje Krokodil, kao i direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

Tekst Deklaracije će postati dostupan svim zainteresovanim građanima 1. aprila na veb stranici "jezicinacionalizmi.com", gde će oni koji je podržavaju moći da daju svoj potpis podrške, javlja Radio Sarajevo.

Inače, Deklaraciju je do sada potpisalo više od dvesta lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih uglednih javnih osoba iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Među njima su, između ostalih, i Rade Šerbedžija, Boris Dežulović, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Marko Tomaš, Nenad Veličković, Teofil Pančić, Rajko Grlić, Filip David, Borka Pavićević, Jasmila Žbanić, Dragan Markovina, Boris Buden, Viktor Ivančić, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Balša Brković i Snježana Kordić.

Inače, osnovna namera ovog projekta je problematizovanje pitanja postojanja četiri "politička" jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog, kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka.

Upravo zbog toga što se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta sa identitetskom politikom, i uprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji, kao i formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezičke strasti nisu se smirile, a teze o “pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu” i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju.

Sve su to razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije pokrenule projekat JEZICI I NACIONALIZMI, u saradnji sa Radnom grupom projekta, koju čine najuticajniji eksperti na ovom polju: prof dr Snježana Kordić, prof dr Hanka Vajzović, prof dr Ranko Bugarski i Božena Jelušić. Projekat su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.

Foto: Beoinfo

(Telegraf.rs)