Ana Karenjina nije trebalo tako da se zove: Tajna Lava Tolstoja za koju mnogi nisu čuli

Da je slučaj hteo, inspiracija ili nešto treće, srednjoškolci, ali i ljubitelji književnosti, danas bi čitali "Dva braka" ili "Žonglera sa kopitom"... Ne prepoznajete koja su dela u pitanju?

Preporučujemo

30 knjiga koje svako treba da pročita pre nego što napuni 30 godina! (FOTO)

Ovaj roman Džejn Ostin osigurao joj je drugo mesto među najvoljenijim engleskim piscima svih vremena (na prvom mestu je Dž. R. R. Tolkin sa "Gospodarom prstenova"), a kada je počela da ga piše, davne 1796. godine, dala mu je radni naslov "Prvi utisci". Od tada, pa do izlaska u štampu ove elegantne i duhovite priče o ljubavi, braku i intrigama u džordžijanskoj Engleskoj, 1813. godine, objavljene su dve knjige pod ovim naslovom. Verovatno da njen roman ne bi mešali sa ovim delima, Ostin se na kraju odlučila za "Gordost i predrasuda".

Poznato je da je Lav Tolstoj pravio obimne prepravke svojih dela, nanovo pisao cela poglavlja, pa tako i roman "Rat i mir". Kada je počeo da izlazi u odlomcima u "Ruskom vesniku", najpre je bio naslovljen "1805". Jedna od varijanti glasila je "Sve je dobro što se dobro svrši". Drugi njegov veliki roman "Ana Karenjina", u početku se zvao "Dva braka".

Foto: Wikipedia / Sergey Prokudin-Gorsky

Bliže našim vremenima, ali i dalje u Rusiji, tačnije u Sovjetskom Savezu, naslov romana koji mnogi smatraju jednim od najboljih u 20. veku, "Majstor i Margarita" Mihaila Bulgakova, piscu je zadavao silne glavobolje. Mnogi koje je razmatrao i odbacio zvuče prilično zagonetno: "Kopito inženjera", "Sin V.", "Gostovanje", Žongler sa kopitom", "Veliki kancelar"...

Argentinski pisac Hulio Kortasar svoj "antiroman" nameravao je da nazove "Mandala", po kružnom simbolu koji srećemo u indijskoj duhovnosti i umetnosti, ali je zaključio da bi taj naslov bio isuviše pretenciozan. Na kraju ga je nazvao po dečijoj igri u kojoj igrači skakuću po poljima sa brojevima iscrtanim kredom. Na španskom se ta igra zove "Rayela", a kod nas je, kao i Kortasarovo remek-delo, poznata kao "Školice".

Foto: Dnevno.rs

Oko naslova svog romana dvoumio se i Meša Selimović. prema rečima njegovog biografa, Radovana Popovića, roman je isprva najavljen kao "Četiri zlatne ptice". Na nagovor Rista Trifkovića, pisca i književnog istoričara i kritičara, Selimović ga je preimenovao u "Derviš i smrt".

Za prave ljubitelje književnosti, za kraj, i jedan uveseljavajući podatak: veliki američki pisac Vilijem Fokner, svoj roman "Buka i bes" zamalo nije nazvao ni manje ni više nego "Sumrak". Srećom, na kraju se ipak odlučio za citat iz Šekspirove drame "Magbet", pa je zahvaljujući tome, mnogo godina kasnije, "Sumrak" ostao "slobodan" za Stefani Majer i njenu sagu o vampirima.

(Telegraf.rs / Izvor: politikin-zabavnik.rs)