
"Black Mirror" distopija je postala naša stvarnost: Koje tehnologije iz serije već koristimo
Popularna serija o mračnoj strani tehnologije koja je nekada delovala kao daleka budućnost, danas u mnogim aspektima odslikava našu svakodnevicu - od veštačke inteligencije do virtuelnih partnera.
Od svog debija 2011. godine, distopijska naučno-fantastična antologijska Netflix serija "Black Mirror" uzimala je seme novih tehnologija i razvijala ih do apsurdnih i uznemirujućih razmera. Postala je komentar na ključna pitanja 21. veka: nadzor, konzumerizam, veštačku inteligenciju, društvene mreže, privatnost podataka i virtuelnu realnost.
Svaka epizoda delom služi kao upozorenje kako će nas nekontrolisani tehnološki napredak, često svojevoljno, odvesti u usamljenu, dezorijentišuću i opasnu budućnost. Sedma sezona, nedavno objavljena na platformi Netflix, istražuje ideje poput izmene sećanja, nestabilnosti pretplatničkih usluga i validnosti svesti veštačke inteligencije.
Tehnološke distopije koje su postale stvarnost
Epizoda "Be Right Back" iz druge sezone prati Martu koja nakon smrti partnera Eša koristi uslugu koja stvara njegovu AI imitaciju na osnovu njegovih objava i komunikacije na društvenim mrežama. Prvo skeptična, ona na kraju naručuje fizičkog androida sa Ešovim likom.
Danas, AI partnerstvo ubrzano raste. Servisi poput Replike imaju milione korisnika. Replika je nastala kada je njena osnivačica Evgenija Kujda izgubila najboljeg prijatelja, nakon čega je njihove razgovore unela u jezički model i "vaskrsla" ga kroz četbot.
U januaru ove godine, Njujork Tajms je objavio priču "Ona je zaljubljena u ChatGPT" koja istražuje dubinu povezanosti ljudi sa veštačkim pratiocima i načine na koje ovi odnosi mogu izolovati korisnike od stvarnog života. "U naredne dve godine, biće potpuno normalizovano imati vezu sa veštačkom inteligencijom", izjavila je Brajoni Kol, voditeljka podkasta "Budućnost seksa".
Roboti-psi i nadzor dece postali svakodnevica
Epizoda "Metalhead" iz četvrte sezone prikazuje ženu koju love roboti-psi u post-apokaliptičnom svetu. Kada je emitovana 2017, Boston Dynamics je već kreirao svog četvoronožnog robota koji podseća na psa.

Kompanija Boston Dynamics nastavila je da razvija svoje proizvode, uključujući stvaranje humanoidnih robota koji čak mogu i da plešu. Njihov model robota-psa Spot dostupan je za kupovinu već nekoliko godina, a njujorška vatrogasna služba koristi dva takva uređaja za opasne misije.
Međutim, ova epizoda prvenstveno služi kao alegorija na sve hitnije strahove oko autonomne veštačke inteligencije i pitanja kontrole vezana za upotrebu dronova - bilo da dostavljaju pakete ili učestvuju u ratovanju.
U seriji se takođe obrađuju teme praćenja dece. U epizodi "Arkangel", majka Meri odlučuje da svojoj mladoj ćerki Sari ugradi uređaj koji omogućava lociranje, prikupljanje medicinskih podataka i audiovizelni prenos iz Sarine perspektive.
Danas je praćenje dece postalo uobičajeno. Apple-ova aplikacija Find My Friends i Apple AirTags često se koriste za nadzor. Google-ov brend Fitbit predstavio je prošle godine pametni sat specijalno za decu, a tu su i Gizmo, Wizard Watch i TickTalk.
2020. godine, kolumnistkinja Njujork Tajmsa Džesika Grouz upozorila je roditelje na ove alate, tvrdeći da otežavaju deci put ka nezavisnosti i sprečavaju ih da se osećaju zaista slobodno. Ipak, digitalna pupčana vrpca postaje sve teža za presecanje čak i kada deca odlaze na fakultet.
(Telegraf.rs)
Video: Ovo je zaostavština pape Franje koju niste očekivali
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.