Najgora IT katastrofa ikada pogodila je manje od 1% svih Windows uređaja - šta da je taj broj bio veći?

 
 
 
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Ovaj incident otvara pitanje šta bi se desilo da je greška pogodila više od 1% uređaja

Neispravno ažuriranje softverske kompanije CrowdStrike izazvalo je globalni haos, utičući na 8,5 miliona uređaja koji koriste Microsoft Windows operativni sistem.

Microsoft je u subotu prvi put objavio puni obim ovog IT kvara u svom blog postu, ističući da je pogođeno manje od 1% svih Windows uređaja. "Iako je procenat mali uticaji su bili značajni i na ekonomskom i na društvenom nivou", rekla je kompanija iz Redmonda.

Katastrofa, koja se opisuje kao najgora IT kriza u istoriji, dovela je do paralize poslovanja i vlada širom sveta. Hitne službe su bile nedostupne, hiljade letova je otkazano, bolnice su morale da odlažu medicinske procedure, a trgovanje na tržištima je usporeno.

En Džonson, zamenica glavnog službenika za informatičku bezbednost u Microsoftu, pokušala je da objasni kako je softversko ažuriranje druge kompanije moglo da izazove toliki haos u Windows sistemima. Koristeći analogiju vozača koji puni automobil gorivom, rekla je: "Ako sipate nekvalitetno ili pokvareno gorivo u automobil, on neće raditi ispravno. Gorivo prolazi kroz ceo sistem motora i može uticati na celokupne performanse vozila."

"CrowdStrike radi na sloju unutar Microsoft Windows-a kako bi pružio maksimalnu bezbednost. Ako nešto pogreše, to utiče na celu Windows infrastrukturu", dodala je Džonson.

Ovaj incident otvara pitanje šta bi se desilo da je greška pogodila više od 1% uređaja. Ako je ovakav haos bio izazvan na manje od 1% Windows uređaja, možemo samo zamisliti koliki bi bio uticaj da je greška zahvatila veći procenat. Globalne operacije bi bile još ozbiljnije ugrožene, sa dalekosežnim posledicama po ekonomiju i društvo.

Prema izveštaju Uptime Institute-a, većina IT prekida uzrokovana je problemima sa mrežom i softverom, a takvi prekidi sve više utiču na poslovanje zbog sve veće složenosti IT sistema. Prolongirani periodi zastoja, posebno oni koji traju više od 24 sata, postaju sve češći i imaju ozbiljne ekonomske posledice​.

Slični prekidi u prošlosti, kao što je bio slučaj sa Visa mrežom, koja je bila van funkcije deset sati, doveli su do milionskih gubitaka i prekida miliona transakcija. Prosečna cena jednog minuta zastoja može iznositi do 5,600 dolara, što znači da sat vremena može koštati kompanije stotine hiljada dolara​.

Osim direktnih finansijskih gubitaka, značajni IT prekidi mogu imati trajne posledice po reputaciju kompanija. Na primer, kada je Sutter Health u Kaliforniji doživeo prekid rada, mnogi pacijenti nisu mogli da dobiju neophodne medicinske usluge, što je dovelo do značajnih problema i nezadovoljstva među korisnicima​.

Da je CrowdStrike greška pogodila više od 1% uređaja, svet bi mogao da se suoči sa još većim haosom. Paraliza ključnih usluga, poput hitnih službi, avio-kompanija i zdravstvenih ustanova, mogla bi da izazove ozbiljne poremećaje u globalnom poslovanju i ekonomiji. Pored finansijskih gubitaka, takvi incidenti bi mogli da ugroze živote i zdravlje ljudi širom sveta, kao što se pokazalo tokom prethodnih prekida.

(Telegraf.rs)

Video: Samsung u Parizu predstavio budućnost sklopivih uređaja

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA