Veselin Jevrosimović: Nauka o podacima

 
 
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Nesreća je u tome što podaci sami po sebi ne znače mnogo. Da bi oni postali informacije, potrebno je staviti ih u određeni kontekst i odrediti njihovu relevantnost u odnosu na njega

Živimo u vremenima u kojima nepojmljivo velike količine podataka nastaju svake sekunde tokom čitavog dana. Da biste se u to uverili, dovoljno je da "provrtite" poslednjih sat vremena na bilo kojoj od popularnijih društvenih mreža.

A to je samo vrh ledenog brega u odnosu na podatke koje proizvode kompanije u svom poslovanju, sistemi za nadzor postrojenja i infrastrukture, senzori u pametnim domovima i svi ostali digitalizovani servisi.

Još i više, najveća količina tih podataka dostupna je, putem interneta i namenskih komercijalnih platformi, praktično bilo kojoj osobi na planeti.

Veselin Jevrosimović intervju za Telegraf Foto: Milena Đorđević

Nesreća je u tome što podaci sami po sebi ne znače mnogo. Da bi oni postali informacije, potrebno je staviti ih u određeni kontekst i odrediti njihovu relevantnost u odnosu na njega. Informacije, opet, govore neke činjenice, ali nam ne služe naročito mnogo ako ih ne povežemo međusobno i u celine, uporedimo ih sa prethodnim iskustvima i time pretočimo u znanje.

Znanje je beskorisno ako ga ne upotrebljavamo da donesemo ispravne odluke u pravom trenutku (prenošenje znanja posebno je važno, ali to je već tema za neki drugi put). Zbog svega što sam ovde ispričao, veoma je bitno da se u digitalnom dobu neki ljudi bave prikupljanjem ogromnih količina struktuiranih i nestruktuiranih podataka, njihovom analizom, pretvaranjem u informacije i izlučivanjem znanja iz obrađenih sadržaja.

Njihov posao se zove nauka o podacima (eng. data science). Radi se o multidisciplinarnoj oblasti koja povezuje matematiku i statistiku sa specijalizovanim programiranjem, mašinskim učenjem i veštačkom inteligencijom. Ono „nauka“ potiče od toga što se za analizu podataka i izvlačenje zaključaka koriste naučne metode, procesi i algoritmi kako bismo bili sigurni da su dobijene informacije valjane.

Sam proces se sastoji od prikupljanja podataka, njihove pripreme za analizu, zatim analize, istraživanja i vizuelizacije, i na kraju predviđanja, eksperimentisanja i komunikacije sa širom publikom.

Trenutno je u celom svetu velika potražnja za stručnjacima koji se bave naukom o podacima. Verujem da će ona samo rasti kako u masovnu upotrebu budu uvođeni neki budući digitalni servisi. Zbog toga je presudno da mladi ljudi razumeju trendove u informacionim tehnologijama i da na vreme stiču znanja i veštine potrebne za funkcionisanje i uspeh u digitalnom dobu.

(Telegraf.rs/Veselin Jevrosimović)

Video: Samsung Galaxy Z Fold6 recenzija

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA