Da li je moguće zabraniti kriptovalute?

Kriptovalute su od svog nastanka izazivale mnoge kontroverzne reakcije. Jedna od prvih dilema je bila da li se radi o novcu ili imovini? Sa jedne strane su kriptovalute imale odlike novca, a sa druge strane su se mogle posmatrati kao imovina. Različita gledišta postoje i danas.

Osnovna bojazan koju su države imale je da li će kriptovalute ugroziti finansijsku stabilnost samih država, ali i svetskog finansijskog tržišta u celini.

Kako je sistem kriptovaluta, zasnovan na blokčejn tehnologiji, samoregulišući sistem, državni mehanizmi nisu pronalazili načine da to tržište kontrolišu. Jedna od mogućih reakcija je pokušaj zabrane kriptovaluta, što je praktično nemoguće. Ideja je jednaka ideji zabrane interneta odnosno prekidu svih komunikacija sa svetom, što bi, čak i da je moguće, izazvalo ozbiljne ekonomske i socijalne posledice po državu koja bi to pokušala.

Drugi način je pokušaj regulisanja tržišta kriptovaluta barem u meri u kojoj je to moguće. Kako su kriptovalute anonimizovane, odnosno nisu poznati vlasnici računa, postavlja se osnovno pitanje koliko se učesnika kripto tržišta nalazi u državi koja pokušava da reguliše trgovinu kriptovalutama. Sistem digitalnih valuta ne poznaje granice i širi se po celom svetu bez prepreka kao što to čini i sam internet.

Jednostavno, zabrana nije moguća.

Foto: Shutterstock

Postoje pokušaji regulisanja kriptovaluta u smislu naplate poreza na prihod od državljana posmatrane države kako bi se popunjavali budžeti. Kao što smo pomenuli osnovni izazov je identifikacija poreskih obveznika dok je sledeći izazov utvrđivanje stanja na njihovim kripto računima. Uglavnom se to svodi na dobrovoljnu prijavu imovinskog stanja u kriptovalutama, što nailazi na različite odzive u različitim zemljama.

U krajnjoj liniji, vlasnici kripto računa najviše troše novac u svojoj zemlji, tako da država ima koristi samim njihovim ostvarenjem dobiti. Pokušaj visokog oporezivanja samo može dovesti do toga da učenici na kripo tržištu počnu da napuštaju državu.

Sa druge strane, postoje države koje dozvoljavaju legalnu upotrebu kriptovaluta bez bilo kakvog poreza.

Jedna od takvih zemalja je i Portugalija koja je proglasila stopu poreza od 0% na kriptovaute. Ovakva odluka je privukla dobar broj stranaca koji su odlučili da se nastane u Portugaliji.

Zahvaljujući ovoj odluci 2021. godine zemlja je zauzela četvrto mesto na Globalnom indeksu mira i na vrhu je liste najboljih zemalja za iseljenike. Na ovaj način je novac umesto da se sliva u matične države počeo da pritiče u Portugaliju kao i zemlje koje su se odlučile za ovakav pristup.

Sa druge strane države koje su se odlučile za restriktivni pristup smanjile su svoje prihode od kriptovaluta.

Iz opisanog se može izvući zaključak da liberalni pristup tržištu kriptovaluta može doneti veće koristi nego restriktivni, dok je svaki pokušaj zabrane kriptovaluta osuđen na neuspeh.

(Telegraf.rs/Goran Kunjadić)