
Kineski automobilski džin vredniji od tri zapadna giganta zajedno: Kako osvajaju globalno tržište?
Kineski proizvođač električnih vozila BYD izazvao je veliko interesovanje svetske javnosti predstavljanjem revolucionarne tehnologije baterije koja obećava punjenje za svega pet minuta. Ova vest dolazi u trenutku kada kineski automobilski proizvođači ostvaruju impresivne uspehe na globalnim tržištima uprkos naporima zapadnih ekonomija da ograniče njihov uticaj.
Najnoviji tehnološki prodor kompanije BYD omogućava vozilima domet od približno 400 kilometara nakon kraćeg punjenja nego što je potrebno za prosečan obrok u restoranu brze hrane. Ova inovacija predstavlja jedan od najvećih izazova za masovno prihvatanje električnih vozila - vreme punjenja - i postavlja nove standarde za celu industriju.
Reakcija investitora bila je trenutna i snažna. Vrednost akcija BYD-a skočila je za šest procenata na berzi u Hong Kongu, dostižući tržišnu kapitalizaciju od neverovatnih 162 milijarde dolara. Fascinantna je činjenica da je kineski proizvođač sada vredniji od kombinovane vrednosti američkih automobilskih giganata Ford i General Motors, zajedno sa nemačkim Volkswagenom.
Istočna strategija osvajanja globalnog tržišta
Za razliku od zapadnih medija koji su krajem prošle i početkom ove godine predviđali usporavanje kineskog izvoza automobila, stvarnost govori potpuno drugačiju priču. Kineski proizvođači automobila ostvaruju impresivne rezultate na tržištima u razvoju širom Afrike, Azije i Latinske Amerike.
Strategija kineskih kompanija temelji se na pažljivo izbalansiranom portfoliju - dok se na Zapadu predstavljaju kao lideri u električnoj mobilnosti, čak 80% njihovog izvoza čine tradicionalni automobili sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Ova dvostruka strategija pokazala se izuzetno uspešnom u zemljama gde infrastruktura za električna vozila još nije razvijena, ali postoji velika potražnja za pristupačnim i tehnološki naprednim automobilima.
Brojke govore same za sebe. U Južnoj Africi, udeo kineskih automobila porastao je sa 2% na 10% za samo pet godina. Turska, koja praktično nije imala kineske automobile na svojim putevima 2022. godine, danas beleži njihovo učešće od 8% na tržištu. Globalni izvoz kineskih vozila porastao je sa milion jedinica 2020. godine na impresivnih 4,9 miliona prošle godine.
Analitičari kompanije AlixPartners predviđaju da će do 2030. godine kineski proizvođači automobila kontrolisati 13% globalnog tržišta izvan Kine, što predstavlja značajan rast sa današnjih 3%. Kada se uračuna i kinesko domaće tržište, njihov globalni udeo mogao bi dostići čak trećinu svetske proizvodnje automobila.
Posebno je interesantno da se na tržištima Afrike i Bliskog istoka očekuje da kineski brendovi zauzmu skoro 40% tržišta do kraja decenije. To praktično znači da će za samo pet godina svaki treći automobil na svetskim putevima nositi oznaku kineskog proizvođača.

Zapadni proizvođači između saradnje i povlačenja
Suočeni sa nezaustavljivim napredovanjem kineskih konkurenata, tradicionalni automobilski giganti reaguju različito. Ford je nakon višedecenijskog prisustva zatvorio svoju fabriku u Brazilu, koju je kasnije preuzeo upravo BYD. Američki proizvođač Tesla, uprkos tehnološkoj superiornosti, gubi tržišnu utakmicu u mnogim zemljama zbog pristupačnijih kineskih alternativa.
General Motors zauzeo je pragmatičniji pristup, radeći na zajedničkim projektima sa kineskim partnerima za nastup na trećim tržištima. Japanska Toyota takođe je prilagodila svoju strategiju, lansirajući pristupačan električni model specifično za kinesko tržište.
Možda najdramatičniji pad doživljava Stellantis, koji u Latinskoj Americi jedva održava tržišni udeo od 0,4%, dok kineski Chery ima pet puta veće prisustvo sa 2,1%. U azijsko-pacifičkom regionu Stellantis je samo tokom 2024. godine izgubio skoro trećinu svog tržišnog udela.
Za srpsko tržište, dolazak kineskih automobila često se najavljuje, ali njihove početne cene nisu uvek konkurentne našoj kupovnoj moći kao što je to slučaj na drugim tržištima u razvoju. Ipak, postoji veliki interes domaćih kupaca za ove modele zbog njihovog odličnog odnosa opreme i cene.
Kineski proizvođači posebno ciljaju na latinoameričko tržište, gde Brazil predstavlja ključnu tačku za regionalni proboj. Izuzetno uspešna marketinška kampanja BYD-a sa legendarnim fudbalerom Peleom već je postala viralni hit u regionu.
Sledeći veliki izazov za kineske proizvođače biće uspostavljanje adekvatne servisne mreže i dostupnosti rezervnih delova. Uprkos pokušajima Zapada da tarifama i regulativama uspore njihov proboj, kineski proizvođači automobila savršeno su preneli svoje iskustvo iz industrije mobilnih telefona na automobilski sektor, stvarajući proizvode koji su tehnološki konkurentni ali značajno pristupačniji.
Dok Donald Tramp najavljuje zatvaranje američkog tržišta, a Evropska unija uvodi carine, kineski proizvođači automobila već su razvili jasnu strategiju - ako ne mogu dominirati na Zapadu, dominiraće ostatkom sveta. A taj "ostatak" predstavlja više od dve trećine svetske populacije.
(Telegraf.rs/Biznis.rs)
Video: Predrag Rajković otkrio šta je Piksi rekao igračima na poluvremenu protiv Austrije
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Nikola
Prošlo je vreme sprdnje sa Kinezima. Oni su već i tehnološki i finansijski najstabilnija zemlja u svetu. Amerika opstaje na štampanju lažnog novca jer imaju skoro ceo svet zadužen u dolarima. Napravi li BRIKS svoju valutu puče Amerika kao balon od sapunice i odosmo u treći svetski rat.
Podelite komentar
DRagutin
Baš me čudi Stelantis propada, pitam se samo jel zbog gramzivosti i halapljivosti? Možda da spuste cene za jedno 20%??? A što se tiče Kine, tu nema šta puno da se kaže, jednostavno su postali superiorna rasa naspram celoga sveta i bukvalno su ne zaustavljivi! Koliko vidim Amerika pokušava preko ledja Evrope da se malo sačuva ali biće čupavo!
Podelite komentar
Spirica
Kad sam ja negde 1980 godine rekao nesto u vezi toga da će Kina jednog dana biti razvijena zemlja, meni i jednom kolegi su se ljudi smejali, zapravo rugali su se i meni a tek njemu jer je on hteo da pokrene sa jednim kolegom iz Italije neki biznis u Kini. Oni su nas obojicu ismevali do poniženja. Ja sam u medjuvremenu proveo 32 godine u USA, i sigurno se solidno . Penzija oko 1600 dolara mesečno, firmica mi radi i već 17 godina kaplje i od nje oko 2000 mesečno, plus neki bonusi, sve skupa uživam opušteno u Srbiji, baš sam zadovoljan. A ovaj drugar je danas u Šangaj, vodi nekoliko korporacija, ukupno za njega i kolegu Italijana radi oko 90000 ljudi. I uveliko je milijarder. Pa sad neka se i dalje smeju kome je do smeha. Ali kinu više ništa zaustaviti nemoze. Ja sam inace doktor nauka, tehničkih i matematika mi je ljubav, svakih nekoliko godina posetim kolegu u Kini onda tamo kopam i istražujem sta deca uče iz matematike u školama i na fakultetima i poredim sa USA. Ameri su u poredjenju sa Kinom u pra,pra kamenom dobu.
Podelite komentar