Manje putarine za elektromobile i hibride, počinje naplata punjenja

Srce električnog pogona je baterija odnosno skladište energije. Rezervoar benzina, dizela ili plina je malih dimenzija, brzo se može napuniti, a vijek trajanja je koliko i ostalih dijelova automobila. S druge strane, pogonska baterija je velikih dimenzija, teška i dulje vrijeme se puni. Električni automobili se kreću gotovo bešumno i bez emisije štetnih plinova. To su velike prednosti za promet u urbanim sredinama, ali potrebno je analizirati cjeloviti životni ciklus od proizvodnje sirovina, same proizvodnje, pogona do gospodarenja otpadnim automobilom (LCA odnosno AŽC -Analiza životnog ciklusa). Svaki korisnik električnog vozila zna da se tijekom korištenja vrlo brzo gubi kapacitet litij ionskih baterija. Kod kupovine rabljenog vozila, osim cijene, ključni čimbenik je starost odnosno isluženost baterije. Većina kupaca polazi od uvjerenja da je električni automobil prijatelj za okoliš. To nije potpuno točno, a u nastavku se ukazuje na bitna ekološka opterećenja električnog automobila. Električni automobili – Jesu li stvarno prijateljski za okoliš?  Nalazimo li se pred erom električnih automobila? Mediji euforično najavljuju da će do 2025. godine prometovati samo električna cestovna vozila. Međutim jesu li električni automobili toliko prijateljski za okoliš? Motori s unutarnjim izgaranjem nude neusporedivo veću autonomnost vozilima, ali pogonjena su neobnovljivim izvorima energije i u urbanim sredinama glavni su uzročnik onečišćenja atmosfere. Europska industrija automobila zapošljava 13 milijuna radnika i sudjeluje sa 6 posto u industrijskoj proizvodnji. Automobili proizvedeni u Europi prednjače kvalitetom. Otvoreno je pitanje jesu li europski proizvođači, u donosu na azijske i američke, zaostali u razvoju električnog automobila? Europski proizvođači posljednjih dvadeset godina utopijski su inzistirali na motorima s unutarnjim izgaranjem, naročito benzinskog motora kod osobnih automobila. Nove tehničke mogućnosti su smanjile štetne emisije plinova benzinskog motora. U novom mileniju razvijene su baterije velikog kapaciteta, japanski i američki proizvođači električnih automobila ubrzano povećavaju proizvodnju. Novi modeli električnih automobila imaju sve veći doseg (i više od 400 km) i sve kraće vrijeme punjenja. Mediji ističu da su trenutno u RH troškovi korištenja električnih automobila višestruko niži. Električni automobil nije novost? Električni automobili su već početkom prošlog stoljeća obarali brzinske rekorde. Međutim, vrlo mala mogućnost skladištenja električne energije onemogućila je daljnji razvitak električnih cestovnih prometala. Nakon toga se razvoj automobila temeljio isključivo na motorima s unutarnjim izgaranjem (naročito na Otto i Diesel motoru, korištenje Wankel motora nije se održalo). Nakon drugog svjetskog rata automobil postaje simbol slobode kretanja ljudi. Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća raste ekološka svijest. U isto vrijeme dogodila se prva naftna kriza te je aktualiziran električni pogon automobila. Mala dostavna i rekreacijska vozila oduvijek su imala i zadržala električni pogon. Međutim, ponovo se pokazalo da mali kapacitet baterije (akumulatora) priječi razvitak električnog cestovnog vozila. S druge strane je ostvaren nezaustavljiv razvitak električnog pogona šinskih vozila. Početkom novog milenija u razvijenim zemljama željeznica je u potpunosti temeljena na električnom pogonu. Isto vrijedi za gradska šinska vozila (tramvaj, podzemna željeznica). Zanimljivo je da je trolejbus, koji također nije ovisan od mogućnosti baterije, u prošlom stoljeću izbačen iz hrvatskih gradova (Rijeka, Split). Krajem prošlog stoljeća opet nezaustavljivo jača svijest o potrebi zaštite okoliša i o smanjenju potrošnje neobnovljivih izvora. U sve većim naseljima emisije plinova iz automobila snažno onečišćuju atmosferu. Zrak je u nekim metropolama ponekad toliko onečišćen da dolazi i do povremenih ograničavanja kretanja automobila. S druge strane, europska autoindustrija je uporno inzistirala na benzinskim i dizel motorima. Neko vrijeme se poticala proizvodnja dizel automobila, a posljednjih godina autoindustrija najavljuje prestanak proizvodnje osobnih automobila s dizelskim motorom. Azijski proizvođači počinju proizvodnju osobnih automobila s hibridnim pogonom (npr. HEV Toyota). Nastavno, azijski i američki proizvođači na tržištu nude sve više različitih modela električnih automobila (Plug Hybrid Electic Vehicle/PHEV i osobito Feul Cell Electric Vehicle/FCEV). Automobili s hibridnim pogonom upravo pokazuju da je kapacitet baterije središnji nedostatak električnih automobila. Visoka cijena proizvodnje ovakvih vozila je također nedostatak, a niska cijena goriva prednost. U urbanim sredinama električni pogon omogućava i vrlo učinkovito regenerativno rabljenje energije. Električni pogon smanjuje emisiju CO2 i korištenje neobnovljivih izvora energije. U novom mileniju europski proizvođači automobila dalje uporno inzistiraju na motorima s unutarnjim izgaranjem. Sukladno stanju tehnike i proizvodnim interesima europskih proizvođača, EU sustavno inzistira na postupno sve strožim ograničenjima štetnih plinova iz automobila (Euro 1, pa zatim Euro 2, slijedi Euro 3, Euro 4, Euro 5 i sada aktualan Euro 6). Dizel motor je termodinamički bolji od benzinskog motora, ali ispušni plinovi dizel motora su veliki nedostatak. U jednom času veliki proizvođači automobila, koji su pokušali prikazati bolje ekološke emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem bili su drastično i kažnjeni. Zanemarivanje prednosti električnog pogona automobila uzrokovalo je drastično zaostajanje europskih proizvođača. Glavni problem je što u Europi trenutno nema industrijske proizvodnje baterija za pogon električnih automobila. Francuski ministar energetike je pozvao sve proizvođače baterija i automobila da se udruže u Konzorcij s ciljem zadovoljavanja sve veće potražnje za električnim automobilima. 2018. godine njemačka vlada je izdvojila čak milijardu eura za poticanje proizvodnje baterija. Nema razvoja bez sirovina U sljedećim godinama i desetljećima procjenjuje se da će biti sve veća potražnja, a time i sve veća proizvodnja električnih automobila. Njemački Öko-Institut procjenjuje da će se potražnja za osobnim automobilima enormno povećavati. Istovremeno će se bitno mijenjati struktura osobnih automobila. Širom svijeta 2015. godine proizvedeno je 66 milijuna osobnih automobila uglavnom s konvencionalnim motorima (ICE). Do 2030. godine očekuje se dvostruko povećanje potražnje, ali proizvodnja osobnih automobila s konvencionalnim pogonom gotovo se neće povećavati. Istovremeno se procjenjuje da će se dogoditi ubrzani razvitak baterijski (BEV) te hibridno (HEV) pogonjenih vozila. Automobili s elektromotornim pogonom su budućnost, bez obzira imaju li samo velike baterije (BEV) ili manje baterije, ali i motor s unutarnjim izgaranjem (HEV). Procjenjuje se da se iza 2050. ICE (automobili s unutarnjim izgaranjem) više neće proizvoditi (EU-Recycling 05/2018, S.Thiel). Tada se očekuje proizvodnja 160 milijuna cestovnih vozila, a od toga: oko trećina hibrida (HEV), oko četvrtina plugnih hibrida (PHEV), oko četvrtina električnih (BEV), malo više od deset posto cestovnih vozila na gorive ćelije (FCEV – Fuel Cell Electric Vechile). Procjenjuje se da će u 2050. godini udio bicikala (s dodatnim električnim pogonom) biti 30 posto, a oko 10 posto električnih motocikala s dva odnosno tri kotača. Uglavnom, prema svjetskom scenariju D-2 (utemeljenom na potrebi zaštite klime) sljedećih trideset godina se očekuje sustavno povećavanje potražnje za električnim cestovnim vozilima. Važno je naglasiti da će to uzrokovati drastično povećanje potražnje za sirovinama. Konkretno, od 2015. do 2050. godine pet puta će se povećati potražnja za litijem i to s 150.000 tona na oko 500.000 tona godišnje. To se prvenstveno odnosi na potrebu povećanja proizvodnje osobnih vozila. Ne treba zanemariti ni mogućnosti razvoja baterija na minerale (keramika, staklo), ali za sada povećanje broja električnih automobila znači i povećanje potražnje za litijem. Suvremeni osobni potpuno električni automobili već (2018.) imaju mogućnost prijelaza 400 km. Sve je veća ponuda i za gospodarskim vozilima na električni pogon. To znači s jedne strane povećanje potražnje za litijem, a s druge strane potrebu gospodarenja isluženim (iskorištenim) pogonskim baterijama s litijem (litij-ionske, litij-željezne baterije tj. LCF – Litthium–Iron-Battery). Do sada je recikliranje litija bilo zanemareno, ali povećana potražnja otvara nove mogućnosti za materijalne oporabe litija. Stručnjaci procjenjuju da će se do 2030. godine recikliranjem baterija osigurati oko 10 posto potrebne količine litija. Do 2040. se očekuje povećanje recikliranja na 40 posto. Recikliranje ne može riješiti problem opskrbe sirovinama, ali može djelomično smanjiti povećanje potražnje za prirodnim sirovinama. Povećanje proizvodnje baterija uzrokovat će drastično povećanje potražnje ne samo za litijem već i za: kobaltom, niklom i grafitom. Stoga je nužno dugoročno procijeniti svjetske rezerve i učinke recikliranja i obnove baterija. Procijenjene svjetske rezerve litija su oko 14 milijuna tona (2016.). Ako uključimo povećano recikliranje, svjetskog resursa litija je 46,9 milijuna tona, te do 2050. ne bi trebalo biti problema.Do 2030. očekuje se povećanje potražnje za kobaltom od 260.000 tona, a do 2050. na više od 800.000 tona. Kobalt je, pored litija, nužan za proizvodnju NMC baterija odnosno LINIMNCo (Lithium Nickel Manganese Cobalt Oxid) kao i NCA – Lithium Nickel Cobalt Aluminium Oxid baterija. Do 2030. godine očekuje se obnova litij-ionskih baterija od oko 10 posto, a do 2050. na oko 40 posto. Svjetske rezerve kobalta procijenjene su na 120 milijuna tona te se također do 2050. ne očekuje problem iscrpljivanja pričuva kobalta.Nikal se također nalazi u NCA baterijama. Nikal je potreban za proizvodnju NMC baterija u omjeru 6 dijelova nikla, 2 dijela mangana i 2 dijela kobalta. Pokazalo se da se u baterijama kobalt može zamijeniti niklom. 2030. godine se očekuje potrošnja nikla od 830.000 tona, do 2050. potrošnja će se povećati na oko 2,6 milijuna tona. Svjetske rezerve nikla su procijenjene na 130 milijuna tona. Uvažavajući ponovnu uporabu baterija i recikliranje nikla, do 2050. godine ne očekuje se iscrpljivanje rezervi nikla.Potražnja za grafitom, koji je također nužan u proizvodnji baterija, treba se do 2030. godine povećati na 1,6 milijuna tona te na 5 milijuna tona u 2050. Svjetske pričuve grafita procijenjene su na oko 250 milijuna tona, a uz obnovu i recikliranje svjetski resurs grafita procjenjuje se na čak 800 milijuna tona. Prirodni grafit moguće je zamijeniti sintetskim tj. umjetno proizvedenim grafitom. Stoga je Studija Öko-Instituta ukazala da za ubrzani razvoj električnih automobila grafit neće biti ograničavajući element.Ubrzana proizvodnja električnih automobila neprijeporno će uzrokovati značajno povećanje litija, nikla, mangana, kobalta i grafita. Poznate svjetske prirodne zalihe tih vrijednih elemenata su ograničene, ali do 2050. godine biti će dostatne. Međutim, zalihe sirovina nužnih za proizvodnju baterija nisu u svijetu jednako raspoređene. Primjerice, najveće svjetske pričuve litij-karbonata i litij-oksida nalazimo u dvije države (Čile, Kina). U posljednje vrijeme se najavljuje da se u Srbiji (Loznica) nalazi 10 posto svjetskih pričuva litija (jadarita tj. natrij-litij-bor silikata). Zato povećana potražnja za sirovinama potrebitih za proizvodnju baterija može uzrokovati geopolitičke napetosti. U cilju smanjenja ovisnosti o ključnim sirovinama, istražuju se i nove vrste baterija. Na stručnom skupu „Recycling-und Rohstoffkonferenz“ održanom 2018. godine u Berlinu su analizirane i mogućnosti proizvodnje baterije iz takozvanih „nekritičkih“ elemenata (natrija, magnezija kao i cinka, kalcija i aluminija).Srce električnog pogona je baterija odnosno skladište energije. Rezervoar benzina, dizela ili plina je malih dimenzija, brzo se može napuniti, a vijek trajanja je koliko i ostalih dijelova automobila. S druge strane, pogonska baterija je velikih dimenzija, teška i dulje vrijeme se puni. Električni automobili se kreću gotovo bešumno i bez emisije štetnih plinova. To su velike prednosti za promet u urbanim sredinama, ali potrebno je analizirati cjeloviti životni ciklus od proizvodnje sirovina, same proizvodnje, pogona do gospodarenja otpadnim automobilom (LCA odnosno AŽC -Analiza životnog ciklusa). Svaki korisnik električnog vozila zna da se tijekom korištenja vrlo brzo gubi kapacitet litij ionskih baterija. Kod kupovine rabljenog vozila, osim cijene, ključni čimbenik je starost odnosno isluženost baterije. Većina kupaca polazi od uvjerenja da je električni automobil prijatelj za okoliš. To nije potpuno točno, a u nastavku se ukazuje na bitna ekološka opterećenja električnog automobila.Za cjelovitu ekološku analizu smanjenje kapaciteta baterije je važna, ali ne i najvažnija točka. Nužno je početi s analizom utjecaja na okoliš, analizom uvjeta pridobivanja sirovina potrebitih za proizvodnju električnih automobila i posebno za proizvodnju baterija. Prethodno je detaljno objašnjeno da do 2050. godine ne bi trebalo biti problema s osiguranjem ključnih sirovina za proizvodnju baterija. Međutim, često se zanemaruje velik utjecaj na okoliš tijekom proizvodnje sirovina. Iskop rudača potrebnih za proizvodnju sirovina, prvenstveno u nerazvijenim zemljama, ostavlja veliku količinu jalovine (brda otpada). Pored toga, kod pridobivanja kobalta ogromna su opterećenja okoliša teškim metalima, a kod proizvodnje litija naročite su ugroze voda. Zato analiza ekološke prihvatljivosti za okoliš svakako treba uključiti opterećenja okoliša tijekom pridobivanja litija i kobalta. U svakom slučaju, korištenje električnog vozila je povezano sa značajnim ugrozama okoliša i osobito zdravlja tijekom proizvodnje sirovina (odnosno recikliranja isluženih baterija). Švedski Institut za istraživanje okoliša 2017. godine je Studijom (koju naručio Berliner Thinktanks Agora Verkehrswende) ukazao da za proizvodnju litij-ionskih baterija treba i mnogo električne energije. San o mobilnosti električnim vozilima bez štetnih emisija je razbijena. U Europi, usprkos svim preporukama za korištenje obnovljivih izvora, još uvijek se veliki dio električne energije proizvodi u elektranama koje su štetne za okoliš. Električni automobili zapravo samo trenutno smanjuju štetne emisije plinova u naseljima gdje je najgušći cestovni promet. Dieter Teufel, voditelj njemačkog Instituta za okoliš i procjene razvitka iz Heidelberga, je izjavio:Električni automobili su približno jednako štetni kao dizelski automobili“.

El vozac, vesto izbegava istinu o nabavci litijuma, cobalta i ostalih potrebnih stvari, zagadenje kod proizvodnje, zagadenje kod proizvodnje el energije, nadalje vreme, punjenja, da to je velik problem posto vreme provedeno na punjenju vozilo nije dostupno za obavljanje voznje i koliko god pricao da ne moras cekat i da radis drugo, ti zapravo cekas jer i da hoces ne mozes vozit prazan auto a punjenje traje, cena el vozila i dalje preskupa u odnosu na klasicna vozila.... Klasicna vozila ce se prodavat jos minimalno 10 godina a mozda i duze sto znaci da ce se vozit bar jos 30 godina, jednostavno nije moguce u tako kratko vreme zbrinut milijarde fosilinih vozila! I sta god el vozac napisao i slago, cinjenicno stanje je takvo kakvo jeste i njegove lazi to nece promenit.

Kako se bude povecavao broj el tako ce bit manje onih koji ce placat putarinu koja se sad placa u gorivu i to ce nekako ubrojat u el energiji ili kroz neki drugi porez, svakako kako se bude povecavao broj el vozila rast ce potreba za el energijom s tim i sam cene energije ce znatno poskupit a naftnih derivata padat (zakon ponude i potraznje)…