Bilo koja aktivnost je bolja za vaše srce od sedenja - pa čak i spavanje, upozoravaju naučnici

Vreme čitanja: oko 3 min.

Pranje prozora ili brisanje poda su bolji za zdravlje vašeg srca nego sedenje

Foto: Shutterstock

Spavanje, brza šetnja, pa čak i čišćenje kuće - bolji su i zdraviji za vaše srce - nego sedenje.

Najnovija studija, objavljena u European Heart Journal, razmatrala je kako nivoi aktivnosti i san utiču na rizik od bolesti srca u poređenju sa spavanjem. Kako pokazuje studija, bilo koja aktivnost koja povećava broj otkucaja srca "čak i na minut ili dva" ​​smanjuje rizik od srčanog ili moždanog udara.

Istraživači su otkrili, prenosi "The Sun", da su sve aktivnosti koje uključuju i hodanje uz stepenice, kratko trčanje ili samo ustajanje, u poređenju sa sedećim načinom života - korisne. Umerena vežba pomaže u smanjenju holesterola, održava ljude na zdravoj težini i utče na manji struk.

- Iako male promene u načinu kretanja mogu pozitivno da utiču na zdravlje srca, intenzitet pokreta je bitan - ističe dr Džo Blodžet sa Univerzitetskog koledža u Londonu, i dodaje:

- Najkorisnija promena koju smo primetili bila je zamena sedenja sa umerenom do snažnom aktivnošću, što može da bude i trčanje, brza šetnja ili penjanje uz stepenice... U suštini bilo koja aktivnost koja vam povećava broj otkucaja srca i čini da dišete brže, čak i na minut ili dva.

Foto: Shutterstock

Umerena aktivnost uključivala je brzo hodanje, teško čišćenje poput pranja prozora ili brisanja poda, vožnju bicikla ili igranje badmintona. Planinarenje, džogiranje, bacanje lopate, brza vožnja bicikla, fudbalska utakmica, košarka ili tenis se računaju kao energične aktivnosti.

Prema podacima Britanske fondacije za srce, oko 7,6 miliona Britanaca živi sa bolešću srca ili cirkulacije, što uzrokuje četvrtinu svih smrtnih slučajeva u zemlji i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Stoga, britansko zdravstvo preporučuje svojim građanima da imaju neku vrstu fizičke aktivnosti svaki dan, kao i da odrade trening snage najmanje dva puta nedeljno.  Na nedeljnom nivou, potrebno je dva i po sata aktivnosti umerenog intenziteta - poput brzog hodanja.Zdravstvena služba takođe preporučuje odraslima da spavaju sedam do devet sati, dok je deci potrebno devet do 13 sati.

Nije uvek lako aktivirati se, zbog čega je važno da se naprave promene kojih čovek može da se drži dugoročno i u kojima, pre svega, uživa, a sve što ubrzava otkucaje srca može da pomogne.

Istraživači su pregledali podatke iz šest studija, sa ukupno 15.253 učesnika koji su nosili uređaj na butini koji je pratio njihov san i vreme provedeno u sedećem položaju, stojeći ili u laganoj ili umerenoj fizičkoj aktivnosti tokom dana. Pokazalo se da je umerena do snažna aktivnost najkorisnija, ali čak i lagana vežba, spavanje ili stajanje su zdraviji od sedenja.

Istraživači su rekli da ljudi koji spavaju manje od šest sati dnevno mogu da imaju više koristi od spavanja nego od vežbanja.

Čak se i nivo holesterola poboljšao kada je samo šest minuta sedećeg ponašanja zamenjeno vežbanjem, iako je više vežbanja bilo bolje. Nivo šećera u krvi je takođe bio niži ukoliko su ljudi provodili više vremena vežbajući, stojeći ili spavajući umesto da sede.

- Iako nije iznenađenje da je povećanje aktivnosti korisno za zdravlje srca, ono što je novo u ovoj studiji je razmatranje niza ponašanja tokom celog 24-časovnog dana - otkriva profesor Mark Hamer sa UCL:  - Ovaj pristup će nam omogućiti da na kraju pružimo personalizovane preporuke kako bismo ljude učinili aktivnijim na način koji im odgovara.

(Telegraf.rs)