Poslednji obrok pre spavanja: Ako želite da smršate, evo kada tačno treba da večerate

Kada je vaš poslednji obrok?

Pixabay

Večera u kasnim satima povećava rizik od nagomilavanja kilograma, upozoravaju istraživači.

Konzumacija hrane neposredno pre spavanja takođe podstiče opasnost od dijabetesa tipa 2 jer se povećava nivoa šećera u krvi, pokazala je nova studija.

Istraživači su uporedili efekte večere kod grupe ljudi koji su jeli u 18 i 22 časa.  Efekat kasnog jela u mnogome varira od ljudi i zavisi od njihovog uobičajenog spavanja.

- To pokazuje da su neki ljudi možda ranjiviji za kasno jelo nego drugi. Ako se metabolički efekti koje smo primetili tokom jednog obroka nastave hronično, onda kasno jedenje može dovesti do posledica poput dijabetesa ili gojaznosti - objašnjava dr Džonatan Džun sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Džons Hopkins u Amerci

Istraživači su proučavali 20 zdravih volontera - deset muškaraca i deset žena - kako bi videli kako je telo varilo hranu koju dobrovoljci jedu u 22 časa u poređenju sa onima koji se hrane tačno u 18 časova. Svi dobrovoljci otišli ​​su u krevet u 23 h.

Pixabay

Visok nivo šećera u krvi

Istraživači su otkrili da je nivi šećera u krvi bio viši, a količina sagorevane masti manja nakon kasnije večere, čak i kada je isti obrok bio dat u dva različita vremenska termina, 18 i 23 časova. 

- U proseku je najviši nivo glukoze nakon kasne večere bio oko 18 odsto viši, a količina sagorelih masti preko noći smanjila se za oko deset procenata u poređenju sa ranijon večerin. Efekti koje smo videli kod zdravih dobrovoljaca mogu biti izraženiji kod ljudi koji pate od gojaznosti ili dijabetesa, koji već imaju kompromitovan metabolizam - kazao je cenjeni stručnjak Džun.

Studija, objavljena u Časopisu za kliničku endokrinologiju i metabolizam, nije prva koja pokazuje efekte kasnog jela, ali istraživački tim je rekao da je jedna od najtemeljnijih.

Foto: Pixabay

Slična studija ranije ove godine otkrila je da konzumacija hrane nakon 18 časova povećava rizik od gojaznosti i dijabetesa tipa 2.

Naučnici su tvrdili da je to zato što je probavni sistem noću manje efikasan zbog nečega tzv. cirkadijanskog ritma. Cirkadijanski ritmovi su 24-časovni ciklusi koji diktiraju sve od trenutka kada se osećamo pospano do momenta kada su naše imune ćelije najaktivnije.

(K.M./Telegraf.rs)