Ovaj virus izaziva rak od kojeg umiru žene u Srbiji, a vakcina je besplatna samo u jednom gradu

Humani papiloma virus je uzročnik najčešće polno prenosive bolesti koja pogađa i žene i muškarce. Procenjuje se da se čak preko 50 odsto seksualno aktivnih ljudi nekad u životu zarazi nekom vrstom ovog virusa

Foto: Shutterstock

Humani papiloma virus, HPV,  pojavljuje se u preko 100 tipova od čega je većina bezopasna za zdravlje, ali ima i onih tipova koji imaju onkogeni karakter i mogu da izazovu rak grlića materice.

U Srbiji od raka grlića materice godišnje umre 600, a oboli oko 1.500 žena, zbog čega se nalazimo na trećem mestu po oboljevanju u Evropi.

Protekle nedelje stigla nam je odlična vest iz Šapca, a to je da je doneta odluka da će grad finansirati vakcine protiv HPV virusa i to sve zahvaljujući Mariji Ratković koja je rešila da će raditi na edukaciji kada su oboljenja izazvana HPV-om u pitanju.

Koliko je rak grlića materice učestao kod žena govori i to da prema statistici svakog dana kod pet žena se dijagnostifikuje rak, a dve izgube bitku sa ovom podmuklom bolešću.

Kako se prenosi HPV virus?

Hpv virus koji je glavni uzročnik raka grlića materice prenosi se polnim odnosom, ali i direktnim kontaktom sa zaraženom kožom i sluzokožom. Najveće i najčešće zaraženo područje je genitalno područje.

Obeshrabrujuća vest je da se HPV može preneti uprkos korišćenju prezervativa kao zaštite kod muškaraca. Infekcija (kondilomi) se obično javljaju oko korena penisa.

Manifestacija HPV zaraze

Postoje tri tipa HPV virusa, sa visokim, srednjim i niskim onkogenim potenciijalom. Ako žena utvrdi postojanje virusa u telu to ne znači da će ona dobiti karcinom. To su osobe koje treba češće da se kontrolišu, znači da su one u povećanom riziku i da treba da prate stanje.

Tipovi 16, 18, 31, 33 i 45 izazivaju maligne promene na grliću materice, zbog čega su i najopasniji. Ovi tipovi HPV-a uz maligne promene mogu uzrokovati i izrasline, odnosno kondilome koji najčešće rastu u grozdovima, unutar vagine i oko anusa.

Kod muškaraca se kondilomi najčešće manifestuju na telu penisa ili oko anusa, mogu se pojaviti i u rektumu ili u ustima.

Ako trudnica ima kondilome postoji opasnost da HPV infekciju tokom porođaja prenese na dete.

Postoje i tipovi HPV-a koji nisu onkogenog tipa, pa ako sumnjate da imate ovu infekciju najbolje je da se uradi test HPV tipizacije.

Foto-ilustracija: pixabay.com

Dijagnoza

Da bi se dokazalo postojanje HPV virusa potrebno je obaviti urološki ili ginekološki pregled, i po potrebi koristiti molekularno biološki pregled. Muškarcima se za dokazivanje HPV-a uzima bris mokraćne cevi, dok se kod žena uzima bris vrata materice i radi se posebna pretraga na prisustvo HPV-a. Svakako, potrebno je uraditi i PAPA test i kolposkopiju koji pokazuju eventualne promene u ćelijama grlića materice.

Nalaz PAPA testa se označava skraćenicom CIN (cervikalna intraepitalna neoplazija).

Postoje 3 stupnja, zavisno od jačine promena u materici.

- CIN1 predstavlja blagu displaziju

- CIN2 predstavlja srednju displaziju

- CIN3 tešku displaziju

- 4. stupanj je karcinom. On, poput CIN 3, spada u tešku displaziju. Promene zahvataju ćelije, ali nije probijena bazalna membrana.

- Karcinom (invazivni oblik, probijena je bazalna membrana)

Ono što rak grlića materice čini vrlo podmuklim jeste činjenica da u početku, čak i godinama može da ne bude nikakvih simptoma. Posle toga kreće iscedak i ono što je tipično je kontaktno krvarenje ili krvarenje prilikom seksualnog odnosa. To već govori o nekoj uzapredovaloj fazi bolesti. U ranoj fazi, te pred maligne promene u onoj situaciji kada već može da se spreči nastanak karcinom ne daje nikakve tegobe.

Materica / Foto: Pixabay

Faktori rizika za dobijanje HPV virusa:

- promiskuitet

- nizak imunitet (kada je imunitet dobar organizam će se sam izboriti s virusom, ali ako je slab onda je to korak ka bolesti),

- pušenje takođe povećava rizik od dobijanja raka grlića materice, ali pre svega ako osoba dođe u kontakt s virusom

Svaka žena minimum jednom godišnje treba da ode kod ginekologa na kompletan pregled koji podrazumeva kompletne briseve, kolposkopski i ultrazvučni pregled kao i pregled dojki.

Video: Šta su to vakcine i kako funkcionišu?

(Telegraf.rs/B.K.)