Nova bolest hara svetom: Dovode sebe na ivicu smrti da bi smršale

U želji da smršaju, neki dijabetičari preskaču injekcije insulina, i na taj način se izlažu riziku. Može se dogoditi da padnu u komu, oslepe ili da izgube život

Osim anoreksije i bulimije, kao novi opasan poremećaj javila se i dibulimija - manipulacija insulinom u želji da se kontroliše težina.

GLEDALI SMO VANJU KAKO NESTAJE, KOSTUR JE HODAO KUĆOM: Ispovest oca čija je porodica propatila

Preporučujemo

NE IGNORIŠITE IH: 7 podmuklih simptoma koji upozoravaju na dijabetes

Stručnjaci dibulimiju opisuju kao poremećaj u ishrani od kojeg mogu da obole ljudi s dijabetesom tipa 1, koji namerno uzimaju manje insulina od doze koje bi trebali s namerom da izgube na težini.

Iako to još nije službeno prepoznato medicinsko stanje, lekari zapažaju da je sve više devojaka s tim problemom, a brojna udruženja apeluju da se bolest registruje kao zvanična, kako bi se mogla ispravno lečiti.

Prema studijama, čak 40 % žena u uzrastu od 15 do 40 godina s dijagnozom dijabetesa tipa 1 su u nekom trenutku koristile insulin kako bi uticale na svoju težinu.

"Bez insulina pacijenti zapadaju u stanje dijabetičke ketoacidoze koja je uvek smrtonosna bez brzog lečenja," upozorila je Žaklin Alan iz britanskog udruženja dijabetičara s poremećajima u ishrani.

Ona je objasnila kako je najveći problem u dijagnostici dijabulimije, koja je prvenstveno psihološki poremećaj. Današnji tinejdžeri su sve samo ne bezbrižni, a društveni i medijski pritisak da izgledaju dobro veći je nego ikad pre.

Tako broj onih koji boluje od poremećaja u ishrani svake godine raste za 13%, što ukazuje da je mentalno zdravlje cele jedne generacije ugroženo, pokazala je studija Univerziteta u Londonu.

Oko 5 do 10 % tinejdžerki ima dijagnostifikovan neki oblik poremećaja u ishrani, a stručnjaci veruju da se za mnogo veći broj slučajeva ni ne zna, jer roditelji i lekari nisu prepoznali problem. Poremećaji u ishrani su posle depresije drugi najčešći mentalni problem mlađe populacije.

"Moderan životni stil, današnje kulturne vrednosti, iskrivljena medijska slika društva i ideal savršenog tela stvaraju pritisak kod mladih, čije samopouzdanje još nije toliko razvijeno da bi se uspešno obranili," rekla je vođa studije, dr Nađa Micali, i dodala da je potrebno obratiti više pažnje na taj problem, upozoriti roditelje i uvesti ovaj poremećaj u zdravstveni sistem lečenja.

(Telegraf.rs)