Stres zbog savremenog načina života predstavlja društvu sve veći problem

Iako zvuči kao moderna izmišljotina, naučnici su sve uvereniji da je socijalni stres ozbiljan problem koji nastaje zbog sve većih obaveza, sve više radnih sati i veštačkih stimulansa poput kofeina i nikotina

Zabrinjava to što socijalni stres ljude ne čini samo tupima ili prgavima. Simptomi socijalnog stresa vrlo su slični simptomima putnog stresa ("jet lag"), koji prati osećaj pospanosti tokom dana, nemirne noći, česta potreba za kaloričnom hranom i opšta mrzovolja. Razlika je u tome što se naše telo, kad sletimo u drugu vremensku zonu, prilagodi novom ritmu posle nekoliko dana.

- Kada putujemo u druge vremenske zone, doživećemo snažan "jet lag". Čim se izložimo ciklusu tame i svetla u odredištu, naša tela počinju da se sinhronizuju s novim ritmom – kaže Rasel Foster, profesor neurologije na Univerzitetu u Oksfordu .

Problem je u tome što je socijalni stres hronično stanje za mnoge od nas, i organizam nema priliku da se prilagodi.

Sistemi u organizmu, kao što su probava, mozak, mišići, metabolizam... rade u određenom ritmu, a razlog zbog kojeg znamo kad i šta treba da radimo je taj što tela izlažemo dnevnom svetlu, objašnjavaju britanski naučnici. Oni dodaju da receptori u oku registruju prisutnost svetla pa telo zna kada je dan ili noć, ali s obzirom na to da je u moderni život uvedeno električno svetlo, naš biološki sat ne radi na način na koji je navikao, i ljudski interni satovi potpuno su van ravnoteže.

Stručnjaci ukazuju na to da socijalni stres posredno uzrokuje i dugoročne zdravstvene probleme, zato što sve više trošimo cigarete, alkohol i kofein, a tu je i povećana verovatnoća da bolujemo od gojaznosti.

(Tanjug)