Najstariji poznati prikaz ljudske glave: Ova figurina bila je 25.000 godina skrivena u jednoj pećini

M. B.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Venera iz Brasempua toliko je vešto izrađena, da sam podatak da je stara oko 25.000 godina nužno menja način na koji doživljavamo praistoriju

Brasempu je malo pitoreskno francusko selo u Gaskonji, relativno blizu granice sa Španijom, u blizini kojega postoje dve pećine, „Galerija hijena” i Papina pećina, udaljene jedna od druge stotinak metara, u kojima je tokom poslednjih decenija 19. veka došlo do velikog otkrića.

Pukim sticajem bezbrojnih okolnosti, blago u pećinama je ostalo maltene netaknuto desetinama hiljada godina; blago nije materijalističke već kulturne prirode: u pitanju su umetnine nastale tokom gornjeg paleolita.

Prva arheološka istraživanja sprovedena su 1881. godine, a zatim sistematski od 1894. nadalje. Ali pre toga, poseta jedne grupe amatera 1892. uništila je lokalitet u velikoj meri, tako da je stratifikacija sada gotovo nemoguća.

1894. godine u Papinoj pećini je došlo do jednog od najsenzacionalnijih otkrića što se ljudske praistorije tiče: Venera iz Brasempua, poznata i kao Gospa sa kapuljačom, ugledala je svetlost dana posle cirka 25.000 godina od svog nastanka, zajedno sa još osam ljudskih figurina, čini se nedovršenih.

Ovo je možda najstariji poznati prikaz ljudske glave (barem jedan od), verovatno glave žene, ali možda i muškarca. Figurina, izrađena od mamutovače (mamutske „slonovače”), visoka je 3,65 cm, duboka 2,2 cm i široka 1,9 cm, i izgleda je u nepoznatom trenutku (možda čak oko vremena nastnka) bila odlomljena od tela, koje je izgubljeno.

Glava nema usta, a šahovičasti element mogu da budu pletenice uz glavu, može da bude perika ili kapuljača sa geometrijskom dekoracijom: ko zna. Prikaz glave je realističan u biti, ali izgled ne odgovara nijednog ljudskoj populaciji, nekadašnjoj ili sadašnjoj: apropo potrebe pojedinaca da ovaj nalaz rasno protumače.

Isto se može reći za figurinu ženske glave pronađenu u češkom selu Dolni Vestonice, takođe izrezbarenu od mamutovače, i nastalu otprilike u istom periodu, pre c. 25.000 godina, mada je moguće da je ta češka i starija od francuske, doduše, umetnički znatno slabija.

(Telegraf.rs)