Sve pucnjave i atentati na Markovom trgu u Zagrebu: Najkrvaviji napad dogodio se pre 175 godina
Saradnik Jutarnjeg lista pobrojao je sve oružane napade na središnjem trgu hrvatske vlasti
Markov trg u Zagrebu više je puta u istoriiji, kao i u ponedeljak, 12. oktobra, bio poprište pucnjave. Prvi poznati atentat bio je onaj na bana Slavka Cuvaja 1912. godine.
Preporučujemo
Preko Drine bez čamca: Kako bosanska policija vraća migrante u Srbiju
"Nije se ni ohladio, a pretresate kuću": Stric napadača iz Zagreba kaže da svi imaju oružje od rata
Cuvajev auto je, i to prilikom prvog svečanog javnog nastupa, bio poprište prvog političkog atentata u modernoj hrvatskoj istoriji, kada je na bana u Mesničkoj ulici, pri povratku u Banske dvore, pucao (i promašio) Luka Jukić.
Taj će čin imati i kratkoročne posledice na vladin vozni park s obzirom na to da je dotadašnji "upravljač", kako se nazivao službeni vozač, a kojeg je Vlada jedva našla, nakon atentata dao ostavku jer nije želeo da nosi glavu u torbi, prenosi Jutarnji.hr.
Poprište atentata ubrzo će postati i sam Markov trg na kojem je iste godine navodno još jednom neuspešno pucano na Cuvaja, a navodni atentator Stjepan Planinšak ubio se na licu mesta.
Novi atentat zbio se već iduće 1913. godine kada je Stjepan Dojčić u Markovoj crkvi pucao u komesara/bana Ivana Skerlecza. Tom prilikom crkva je bila oskrnavljena, pa je trebalo ponovo da se osvešta.
Poslednji napad bio je vazdušno raketiranje Banskih dvora 1991. godine.
Događaj s najvećim brojem smrtno stradalih na Markovom trgu jeste događaj poznat kao "julske žrtve" 1845. godine.
S prozora kuće Tadije Ferića na uglu Markovog trga i Mletačke ulice ispaljen je prvi hitac koji je podstakao pokolj tokom demonstracija na kojima su se sukobili "mađaroni" i simpatizeri Narodne stranke, kad je na potonje pucala vojska. Ubijeno je 15 osoba, što na samom trgu, što u okolnim ulicama.
"Mađaroni" je inače pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841. jedan deo hrvatskog plemstva. Oni su, između ostalog, želeli što tesniju političku i ekonomsku povezanost između Hrvatske i Mađarske i zahtevali uvođenje mađarskog jezika kao službenog u Hrvatsku.
Ne samo politička važnost već i njegova uloga glavnog gradskog trga uslovila je da je upravo Markov trg bio mesto na kojem je na Uskrs 1794. godine u anonimnoj noćnoj akciji koja je uzbudila čitav grad osvanulo "drvo slobode" s jakobinskom kapom na vrhu i okićeno s 40 strofa revolucionarne pesme na hrvatskom jeziku, koji tada još uvek nije bio službeni.
(Telegraf.rs)