NAJVEĆA ZABLUDA O CRVENOM TRGU: Njegov naziv nema nikakve veze ni sa komunistima ni sa zidovima Kremlja (FOTO)

Crveni trg je teško uporediv sa bilo kojim drugim trgom na svetu. On je ne samo glavni trg prestonice te najveće zemlje na svetu, već se slobodno može nazvati i glavnim trgom čitave zemlje. Oko njegovog imena postoje dve velike zablude

Prvo na šta čovek pomisli kada mu pomenu Rusiju, jeste pogled na moskovski Kremlj sa Crvenog trga.

Veličanstvena citadela u kojoj su nekada stanovali i u kojoj su stolovali ruski carevi, u kojoj su se do kraja ruski imperatori krunisali, i koji je danas zvanična rezidencija predsednika Ruske Federacije a pre toga sedište vrhovne vlasti Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, dominira Moskvom i fizički i psihološki.

Preporučujemo

Crveni trg koji je na Kremlj naslonjen teško je uporediv sa bilo kojim drugim trgom na svetu. On je ne samo glavni trg prestonice te najveće zemlje na planeti, već se slobodno može nazvati i glavnim trgom čitave zemlje.

Recimo, ako bismo ga uporedili sa beogradskim Trgom republike, to ne bi bilo prikladno jer za sva masovna okupljanja nama služi produžetak Pašićevog trga ispred Narodne skupštine i plato ispred Gradske skupštine. A ako bismo ga uporedili sa Pašićevim trgom, to opet ne bi bilo prikladno jer je nama glavni trg — Trg republike.

Mnogo zabuna izaziva ime Crvenog trga, a najveća zabluda je da je to ime ostalo iz komunističkog perioda, pomenutog SSSR-a.

Tobože, komunisti su tako nazvali taj prostor a Rusi nisu hteli da ga promene nakon sloma jednopartijskog sistema koji je uspostavila i održavala Komunistička partija.

Druga zabluda kaže da ime Crvenog trga dolazi od boje cigli na zidinama Kremlja i ploča kojima je nekada bio popločan.

Prema tome, pošto su to zablude, nijedna ni druga teorija oko porekla imena ovog trga nije istinita i ne odgovara realnosti.

A konačni odgovor na pitanje zbog čega je Crveni trg "crven" krije se u ruskom jeziku, odnosno, bolje da kažemo, u slovenskim jezicima. Nama danas arhaična reč "krasnaja" (u našoj varijanti "krasna"), koju Rusi i dalje koriste, znači ujedno i "crveno" i "prelepo", te je tako "Кра́сная пло́щадь" u stvari "Prelepi trg". Barem originalno.

Bitno je takođe napomenuti da se Crvenim trgom isprva nazivao samo prostor između Hrama Vasilija Blaženog, Spasiteljeve kule Kremlja i kamene platforme po imenu Lobnoje mesto sa kojeg su čitani carski ukazi i koje je korišćeno kao polazna tačna verskih procesija (suprotno uvreženom mišljenju, nikada za pogubljenja).

Izgleda da je ostatak tog gradskog prostora nekada nazivan Požar, po velikom požaru iz 1493. godine, te da je tek docnije naziv Crveni trg proširen da obuhvati sve što danas obuhvata.

Učinjeno je to odlukom cara Alekseja I Mihajloviča, drugog pripadnika Kuće Romanov na ruskom tronu, u nekom trenutku tokom treće četvrtine XVII stoleća.

(O. Š.)