Nakon 40 godina na planini pronašle ranac poginulog oca: Ćerke zanemele kad su videle šta je unutra

S. K.
Vreme čitanja: oko 1 min.
Foto: Andres Larrovere / AFP / Profimedia

Dve ćerke argentinskog planinara, koji je poginuo pre 40 godina, pronašle su njegov ranac “zarobljen” u ledu, a unutra nešto neverovatno.

Gilermo Viero (44) je nastradao 1985, dok se spuštao sa snegom prekrivenog vulkana Tupungato, ujedno i jednog od najviših vrhova u Južnoj Americi.

Velika avantura

Tragedija je slomila njegovu porodicu, a reč “planina” postala je zabranjena. Ćerke Gvaldalupe (40) i Azul (44) uvek su želele da saznaju više o ocu, prenosi RTE.ie.

Prilika se ukazala nakon što ih je kontaktirala Gabrijela Kavalaro, koja je planinarila na pomenutoj lokaciji i primetila ranac. U februaru ove godine, tri žene su krenule u veliku avanturu, zajedno sa četiri vodiča i filmskom ekipom.

Putovanje je trajalo 11 dana, a Gilermove ćerke pronašle su ranac na visini od 6.100 metara, blizu planinskog vrha.

Foto: Shutterstock

Šta je bilo u rancu?

“Naša majka nije želela da ima ništa s otkrićem. Posle tragedija ostala je tuga i praznina”, objasnila je Azul, koja je imala četiri godine kada joj je otac umro.

U rancu su pronašle jaknu, vreću za spavanje, flašu vode, aspirin, tablete vitamina, set noževa i nešto što ih je zapanjilo - dve rolne filma!

“Majka nam nikada nije govorila previše o njemu. Znali smo da je planinar i kako je stradao. Ovo je bilo kao da ponovo otkrivamo njegovu priču, istoriju. Duhovno, kao da nas je pozdravio”, dodala je ćerka.

"Istorijska vrednost"

Snimci i fotografije prikazuju da su Gilermo i njegov partner Leonardo Rabal (20) bili prvi planinari koji su osvojili vrh Tupungata s istočne strane, najizazovnije rute.

“Ono što su Gilermo i Leonardo postigli ima istorijsku vrednost u argentinskom i međunarodnom alpinizmu”, naglasila je Gabrijela Kavalaro.

Inače, tela dvojice planinara pronađena su ubrzo nakon što su umrli. Ćerke Azul i Gvaldalupe doniraće pronađene stvari kako bi podelile deo argentinske alpinističke istorije sa javnosti.

(Telegraf.rs)