Vezuv eruptirao na današnji dan pre 1.945 godina ubivši hiljade u Pompeji

Đ. Đ.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Na današnji dan pre 1.945 godina eruptirao je vulkana Vezuv u južnoj Italiji, razorivši rimske gradove Pompeja i Herkulanum i ubviši hiljade ljudi.

Gradovi, zatrpani pod debelim slojem vulkanskog materijala i blata, nikada nisu obnovljeni.

U 18. veku, Pompeja i Herkulanum su ponovo otkriveni i iskopani, pružajući detaljan arheološki zapis o svakodnevnom životu drevne civilizacije, piše Histori.

U vreme ranog Rimskog carstva, u Pompeji je živelo 20.000 ljudi, uključujući trgovce, proizvođače i poljoprivrednike koji su eksploatisali bogato tlo regiona praveći brojne vinograde i voćnjake.

Herkulanum je bio grad od 5.000 stanovnika i omiljena letnja destinacija bogatih Rimljana, poznata po raskošnim vilama i velikim rimskim kupatilima.

U podne 24. avgusta 79. godine, zadovoljstvu i blagostanju Rimljana u ovom regionu došao je kraj kada je eksplodirao vrh Vezuva, izbacivši kilometre pepela u stratosferu.

Oko 2.000 ljudi ostalo je u Pompeji nakon prve erupcije, skriveni u podrumima ili kamenim građevinama.

Ljudi koji su ostali u Pompeji nastradali su ujutru 25. avgusta kada se oblak otrovnog gasa izlio u grad, ugušivši svakog ko je ostao.

Zapadni vetar zaštitio je Herkulaneum od početne faze erupcije, ali onda se veliki oblak vrelog pepela i gasa nadvio niz zapadni bok Vezuva, progutavši grad i spalivši ili ugušivši sve koji su ostali.

Ovaj smrtonosni oblak pratila je poplava vulkanskog blata i stena, zatrpavajući grad.

U 18. veku, kopač bunara je iskopao mermernu statuu na mestu Herkulaneuma, a lokalna vlast je iskopala još neke vredne umetničke predmete, dok su brojna umetnička dela pronađena 1927.

Jedan farmer je 1748. godine ispod svog vinograda pronašao tragove Pompeje, a iskopavanja se odvijaju do danas.

U Pompeji su pronađen ostaci 2.000 muškaraca, žena i dece, a nakon smrti njihova tela su bila prekrivena pepelom koji je ih stvrdnuo i na taj način sačuvao.

Arheolozi koji su pronašli ove kalupe tela ispunili su udubine gipsom, otkrivajući u sumornim detaljima smrtnu pozu žrtava erupcije Vezuva.

Ostatak grada je takođe zamrznut u vremenu, a predmeti koji pričaju priču o svakodnevnom životu u Pompeji su isto tako vredni za arheologe kao i otkrivene statue i freske.

Tek 1982. godine u Herkulaneumu su pronađeni prvi ljudski ostaci, a ove stotine skeleta nose tragove opekotina koje svedoče o načinu smrti stanovnika ovog rimskog grada.

Danas je Vezuv jedini aktivni vulkan na evropskom kopnu, a poslednja velika erupcija se dogodila 1631. godine.

Naučnici smatraju da će se još jedna velika erupcija dogoditi u bliskoj budućnosti, koja bi ugrozila 700.000 ljudi koji žive u ''zoni smrti'' oko Vezuva.

Istovremeno, Pompeja je danas deo svetske baštine UNESCO i jedno od najposećenijih turističkih atrakcija u Italiji i Evropi, koje godišnje poseti više od 2,5 miliona ljudi.

(Kraj) jno/sku

(Telegraf.rs/Tanjug)