KAD SAZNATE ŠTA ZNAČI REČ "ABRAKADABRA", govorićete je minimum pet puta na dan!

Rimski lekar navodi da je reč "abrakadabra" lek za nepoznate, smrtonosne bolesti, treba je zapisati na komadu pergamenta, umotati u komad lanenog platna i nositi oko vrata kao amajliju

Kada se danas kaže "abrakadabra", najpre se pomisli na mađioničare, trikove i naivne opsenarske zabavne sadržaje. Međutim, izgleda da je u prošlosti ova reč imala mnogo veći značaj, iako se ne zna tačno iz kog je jezika potekla.

Preporučujemo

MAGIJA: Uradio je TRIK, NESTAO JE U SEKUNDI i ispao je najveća budala na svetu! (VIDEO)

Reč "abrakadabra" vezuje se za magiju. Veruje se da je prvi put spomenuta u delu "Liber medicinalis" rimskog lekara i mudraca Kvinta Serena Samonika, u III veku nove ere. Verovatno je da on nije sam izmislio reč, već da je korišćena znatno ranije i među Rimljanima i među Grcima.

NEUKI MAĐIONIČAR OSAKATIO VODITELJKU: Pred celom nacijom izveo trik koji je pošao po zlu (VIDEO)

Ovaj rimski lekar navodi da je reč "abrakadabra" lek za nepoznate, smrtonosne bolesti, treba je zapisati na komadu pergamenta, umotati u komad lanenog platna i nositi oko vrata kao amajliju. Pri tome, reč treba ispisivati u redovima, i to svaki put sa jednim slovom manje na kraju, u obliku obrnutog trougla, u kome se u poslednjem redu nalazi samo slovo "a".

Verovalo se da ta neobična reč treba da zaštiti od zlih duhova koji izazivaju bolesti i da prizove one dobre, koji imaju zaštitničku ulogu.

Postoji više teorija o nastanku reči "abrakadabra". Prema jednoj, ona dolazi iz aramejskog jezika, od reči "avra kadavra" sa značenjem "stvaram kako govorim". Prema drugoj, nastala je od grčkog "abraksas", kako su pripadnici gnostičke filozofije zvali boga, a pomoću grčke numerologije zapisivala se kao 365, odnosno po broju dana u godini.

Jedna teorija objašnjava da je "abrakadabra" nastalo od sažimanja reči za Oca, Sina i Svetog duha, od "Ab, Ben, Ruach hakodesh", prenosi RTS.

Prema nekim svedočanstvima, Rimljani su nosili amajlije poput onih iz teksta Serena Samonika, verujući da one leče bolesti "izvlačeći" ih kroz ponavljanje i skraćivanje reči.

U 17. veku, u "Mučnom putovanju kapetana Edvarda Fentona", Ema Tejlor zapisala je da je izlečeno dve stotine ljudi tako što su im stavljene "abrakadabre" oko vrata, a vek kasnije nešto slično pominje i Danijel Defo u "Dnevniku iz godine kuge".

Iako se takav način "lečenja" izgubio u 19. veku, ostajući u domenu mađioničarskih trikova, koristile su ga pojedine savremene ezoterične organizacije u svojim ritualima.

(Telegraf.rs)