RIM PROSLAVIO 2767. ROĐENDAN: Gladijatori šetali ulicama večnog grada (FOTO)

Tema proslave bila je bazirana na legendi koja opisuje nastanak večnog grada. Ulice Rima bile su prepune glumaca i ljudi koji su oživeli običaje i tradiciju drevne rimske kulture

Hiljade ljudi je učestvovalo u karnevalu koji je obeležio 2767. rođendan Večnog grada, kog je, prema verovanju, Romul osnovao 21. aprila 753. godine pre nove ere.

Centar zbivanja se tradicionalno odvijao u Cirkusu Maksimus i oko rimskog Koloseuma koje su preplavili glumci koji su bili u kostimima gladijatora, konjanika, kao i devojke u crvenim rimskim togama i na taj način su još jednom oživeli običaje i tradiciju drevnog Rima.

- Velika istorijska povorka krenula je od Cirkusa Maksimusa. Činilo ju je 1.600 učesnika iz svih delova Evrope - rekao je Serđo Jakomo, predsednik udruženja Rimska istorijska grupa, koja je ujedno i organizator događaja.

Proslava je svake godine bazirana na legendi koja opisuje nastanak večnog grada. Po verovanju, Bogu Marsu je vestalska devica Rea Silvija rodila blizance Romula i Rema. Amulije ih je odmah po rođenju bacio u Tibar kako mu ne bi preoteli presto, međutim, blizance je u podnožju Palatina našla vučica koja ih je dojila. Kasnije ih je pronašao pastir Faustul koji ih je čuvao i hranio.

Kada su porasli, Romul i Rem su želeli da izgrade grad na mestu gde ih je vučica pronašla. Kako je otpočelo zidanje grada, počele su i svađe između blizanaca oko toga ko će biti vladar, i u jednoj od brojih prepirki Romul je ubio Rema.

Gradnja se završila 21. aprila 753. godine i grad je nazvan Roma. U novoizgrađenom naselju Romul je primao pastire iz okoline, kao i lutalice i izbeglice iz Lacia. Na taj način je postao prvi kralj u istoriji Rima.

Veoma malo se zna o najstarijoj istoriji Rima jer su građani u to vreme bili nepismeni i nema pisanih istorijskih spisa. Međutim, stručnjaci su nedavno došli do dokaza koji bacaju novo svetlo na istoriju večnog grada. Arheolozi koji su radili na iskopinama u rimskom Forumu su otkrili kameni zid i deliće grnčarije koje su stotinu godina starije od Marsovih blizanaca.

- Keramički predmeti i kameni zid smestili smo hronološki između 9. veka i početka 8. pre Hrista - rekao je jedan od arheologa koji je učestvovao u ovom istraživanju.

(Telegraf.rs / Izvor: index.hr)