Sve "miriše" na novi žestok rat: Vazdušni udari na Hute nisu dovoljni, sprema se velika kopnena ofanziva?
Već nedeljama američki vazdušni udari pogađaju mete Huta u Jemenu – rafinerije nafte, aerodrome i raketne položaje – dok američki predsednik Donald Tramp obećava da će koristiti "snažnu silu" sve dok SAD ne postignu cilj: da zaustave Hute u napadima na brodove u Crvenom moru, piše CNN.
Huti su započeli ovu kampanju iz solidarnosti sa Palestincima kada je Izrael u oktobru 2023. započeo rat u Gazi nakon upada Hamasa na njegovu teritoriju. Ova grupa je izvela više od 100 napada i potopila dva broda. Rezultat: 70% trgovačkog brodarstva koje je nekada prolazilo Crvenim morem sada ide dužim putem oko južne Afrike.
SAD tvrde da je kampanja uspešna. Savetnik za nacionalnu bezbednost Majk Volc izjavio je da je više vođa Huta ubijeno.
Međutim, svaki novi udar izaziva još veći prkos.
Huti su, kako ih je nazvao jedan dugogodišnji poznavalac Jemena, "medojedi otpora" (medojed - afrički jazavac, op.aut.), aludirajući na agresivnu životinju poznatu po neustrašivosti. I kad ih ujede kobra, ustaju posle nekoliko minuta i napadaju zmiju.
Iako je, prema analitičarima, možda ubijeno i do 80 vojnih oficira Huta, najviši vojni i politički vrh te grupe izgleda da je netaknut. Takođe, bar neki od njihovih raketnih položaja i dalje funkcionišu. Od sredine marta, Huti su lansirali desetak balističkih raketa na Izrael, kao i rojeve dronova i raketa na američke ratne brodove. Iako nijedan napad nije izazvao veću štetu, pretnja ostaje.
CNN je u petak izvestio da je ukupan trošak američke vojne operacije protiv Huta, koje podržava Iran, dostigao gotovo milijardu dolara za manje od tri nedelje, prema tvrdnjama tri izvora upoznata s kampanjom – ali da napadi do sada imaju ograničen efekat u uništavanju sposobnosti te grupe.
"Brzo trošimo spremnost – municiju, gorivo, vreme raspoređivanja", rekao je jedan zvaničnik.
Umesto da budu pokolebani, Huti su zapretili da će proširiti spektar svojih ciljeva i na UAE, koji podržava rivalsku vladu u jemenskom građanskom ratu. Saudijski zvaničnici navode da su vazdušne odbrane kraljevstva u stanju pune pripravnosti.
"Desetine vazdušnih udara na Jemen neće odvratiti jemenske oružane snage od ispunjavanja svojih verskih, moralnih i humanitarnih dužnosti", izjavio je portparol Huta ranije ove nedelje.
Nema sumnje da je američka kampanja narušila sposobnosti Huta. Majkl Najts, viši saradnik vašingtonskog Instituta, kaže da sumnja da su Huti "izgubili veliki deo kapaciteta za proizvodnju dronova" i da izgleda postoji "efikasnija kontrola nad snabdevanjem morskim putem i preko Omana. Dakle, Huti nisu u zoni komfora."
Ali istorija pokazuje da Huti imaju izuzetno visok prag tolerancije na bol. A Trampova administracija, odlučna da eliminiše pretnju koju oni predstavljaju, možda će na kraju morati da pokrene kopnenu ofanzivu.
"Huti su naviknuti da ratuju protiv vojske prve klase", kaže Najts. "Ideološki su motivisani, ali su i veoma žilavi, plemenski borci iz severnog Jemena."
Hutima pomaže složena mreža šverca koja im obezbeđuje delove za rakete i drugu opremu. Prošle godine, prema istrazi organizacije Conflict Armament Research (CAR), u jednom zaplenjenom brodu pronađeni su delovi trupa i krila za artiljerijske rakete, mali turbo-mlazni motori i vodonične gorivne ćelije.
Ova oprema može omogućiti dronovima Huta da nose veće terete i da duže lete. To bi "značajno povećalo potencijalnu pretnju koju Huti predstavljaju", navodi CAR.
Huti su preživeli više ofanziva tokom duge vladavine Alija Abdulaha Saleha, zatim saudijsku ofanzivu pre deset godina, a sada i vazdušne napade Izraela, Velike Britanije i SAD.
Ahmed Nagi, viši analitičar za Jemen u Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže da Izrael i zapadne sile nemaju dovoljno duboko razumevanje Huta. "Njihovo netransparentno vođstvo i unutrašnja struktura stvorili su trajne praznine u obaveštajnim podacima."
Druga stručnjakinja za Jemen, Elizabet Kendal, dovodi u pitanje krajnji cilj američke kampanje. "Hute su bombardovali desetinama hiljada puta tokom poslednje decenije i oni nisu pokolebani. Ostaje utisak da su ovi udari više performativni: da svetu pokažu – evo, mi nešto radimo jer možemo."
Prisiliti Hute na popuštanje, rekao je Najts za CNN, "zaista je, zaista teško."
"Oni su ekstremno agresivan pokret. Najbolji način da se trajno uklone jeste da se zbace s vlasti, uklone iz prestonice, s obale Crvenog mora."
Regionalni diplomatski izvori i analitičari kažu da bi ih jedino kopnena ofanziva mogla izbaciti iz položaja moći – Huti trenutno kontrolišu jemensku prestonicu Sanu, glavnu luku Hodeidu i veći deo severnog Jemena.
Ahmed Nagi kaže da je pogrešno verovati da vazdušni udari mogu naterati Hute na povlačenje. "Ovaj pristup nije uspeo ni za vreme Bajdenove administracije, pa je malo verovatno da će uspeti sada."
"Njihova logika je oblikovana godinama rata; oni izdržljivost vide kao snagu i žele da dokažu da ih nije lako zastrašiti."
"Jedini put kada sam video da Huti pristaju na pregovore ili kompromise jeste kada su se suočili s realnom pretnjom poraza na terenu – gubitkom teritorije, kontrole nad stanovništvom i pristupom obali Crvenog mora", kaže Najts.
To se desilo nakratko 2017. kada su snage koje su podržavale Ujedinjeni Arapski Emirati zapretile da će im preseći pristup Crvenom moru – ključnom za prihode i vojne zalihe Huta.
Huti, ako išta, možda i uživaju u američkim udarima. To je, kaže Farea Al-Muslimi, istraživač iz Jemena u Chatham House-u, "direktan odgovor na molitve Huta da zarate sa SAD". Grupa "želi da uvuče SAD u širu regionalnu eskalaciju".
Kopnena ofanziva
Huti se bore za kontrolu nad Jemenom protiv međunarodno priznate vlade koja kontroliše deo juga, a podržavaju je uglavnom UAE. Otvoreno je pitanje mogu li te snage preći u ofanzivu. "Oni su već obučeni i opremljeni", kaže Najts, ali postoje sumnje u njihovu koheziju.
Analitičari ne očekuju da će SAD poslati veće snage na teren, osim možda specijalaca koji bi navodili vazdušne udare. Najts kaže da bi SAD mogle tim snagama pružiti "nešto logistike i ključnu municiju."
UAE bi bili "tiha podrška", jer odavno snabdevaju vladu sa sedištem u Adenu, dodaje on.
Stav Saudijske Arabije je manje jasan. Najts veruje da Rijad zazire od odmazde Huta u vidu dronova i raketa dugog dometa protiv saudijske infrastrukture. Ali SAD su ubrzale isporuke protivraketne odbrane Saudijskoj Arabiji u poslednjih nekoliko meseci.
SAD će morati da poruče Rijadu: "Štitićemo vas kao što smo štitili Izrael 2024. godine tokom dva iranska napada", kaže Najts.
Regionalni diplomatski izvori navode da su u toku pripreme za kopnenu operaciju koja bi krenula s juga i istoka, ali i duž obale. Koordinisana ofanziva mogla bi uključiti i saudijsku i američku pomorsku podršku u pokušaju da se povrati luka Hodeida.
"Ostaje nejasno da li je takva operacija uopšte izvodljiva, jer protekla decenija pokazuje pomešane rezultate – uspehe u nekim područjima i neuspehe u drugima", rekao je Nagi za CNN.
Veza s Iranom
Od samog početka, Tramp i drugi američki zvaničnici su povezivali kampanju protiv Huta s Iranom. Tramp je rekao da će Iran snositi odgovornost za "svaki ispaljeni metak" Huta i da će se suočiti sa "strašnim" posledicama za svaki napad jemenskih militanata.
Do sada se to nije dogodilo, a ostaje nejasno može li Teheran jednostavno narediti Hutima da prestanu sa napadima. Iako su deo iranske "osovine otpora", Huti zadržavaju veliku autonomiju.
Tramp nastavlja da preti Iranu masovnom kampanjom bombardovanja ukoliko ne pristane na sporazum o ograničavanju svog nuklearnog i raketnog programa. Za administraciju, kampanja protiv Huta i politika "maksimalnog pritiska" na Teheran su dve strane iste medalje.
Iranci za sada postupaju oprezno, pružajući moralnu podršku svom savezniku u Jemenu. Bivši komandant Iranske revolucionarne garde Mohsen Rezai pohvalio je "snage bosonogog otpora iz Jemena koje će baciti na kolena napredne američke ratne brodove."
Međutim, iransko rukovodstvo ne želi da deluje kao da trenutno pruža dodatnu vojnu podršku Hutima, jer pokušava da shvati Trampovu strategiju kombinacije "male šargarepe i velikog štapa".
SAD izgleda da su spremne da prošire svoju kampanju. B-2 bombarderi i KC-135 avioni za dopunu goriva stigli su na ostrvo Dijego Garsija u Indijskom okeanu. To može ukazivati na napade na utvrđene mete u Jemenu, ali može biti i signal Iranu.
Naredne nedelje bi mogle biti presudan test izdržljivosti "medojeda".
(Telegraf.rs)