"Nuklearnu pretnju Rusije moramo da shvatimo ozbiljno" Nemačka na korak da učini nešto do sad nezamislivo

S. J.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Shutterstock

Pitanje koje se do nedavno činilo nezamislivim, sada odjekuje hodnicima moći u Berlinu: treba li Nemačka, uprkos svojoj istoriji i strogim međunarodnim ugovorima, razmotriti opciju nuklearnog naoružanja?

Ova kontroverzna ideja, koju je, prema pisanju "The Wall Street Journal", pokrenuo i Friedrich Merz, potencijalni budući nemački kancelar, izaziva duboke podele u nemačkom društvu i političkom spektru. Merz je, naime, sugerisao razgovore o proširenju francuskog i britanskog nuklearnog arsenala kako bi se osigurala zaštita cele Evrope. Međutim, ta je ideja samo vrh ledenog brega u kompleksnoj i emocionalno nabijenoj raspravi koja se vodi u Nemačkoj.

Evropska bezbednosna arhitektura, decenijama građena na čvrstom transatlantskom savezništvu, našla se na neočekivanom ispitu.

Izjave bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, u kojima dovodi u pitanje američku posvećenost NATO savezu, pokrenule su lavinu rasprava o budućnosti evropske odbrane, a u centru te debate našla se - Nemačka.

"Mi Evropljani ovu nuklearnu pretnju moramo shvatiti ozbiljno i suočiti se s njom nuklearnim odvraćanjem. Do sada je to osiguravao SAD, a sada razgovaramo možemo li to organizirati na europskoj razini, s Francuskom i Velikom Britanijom", smatra TomasSilberhorn, nemački konzervativni poslanik i stručnjak za spoljnu politiku.

S jedne strane, zagovornici jačanja evropske odbrambene autonomije, podstaknuti Trampovim izjavama i ruskom agresijom na Ukrajinu, vide ovo kao nužan korak u obezbeđivanju evropske sigurnosti. Smatraju da Evropa, a posebno Nemačka kao njena najjača ekonomija, mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu odbranu.

S druge strane, protivnici nuklearnog naoružanja Nemačke, pozivajući se na Ugovor o neširenju nuklearnog oružja i Ugovor o ujedinjenju Nemačke, upozoravaju na opasnosti takvog poteza. Ističu da bi nemačko nuklearno naoružanje narušilo međunarodni poredak i podstaklo trku u naoružanju. Čak i unutar same Evropske unije, ideja o zajedničkom "crvenom dugmetu" nailazi na otpor, s obzirom na nedostatak jedinstvenog komandnog lanca.

No, Nemačka nije jedina koja se oslanja na ovu mogućnost. Poljski premijer Donald Tusk izrazio je želju da i Poljska bude deo francuskog nuklearnog kišobrana. Već je najavio i stvaranje vojske od 500.000 vojnika, nasuprot trenutnih 200.000, a osim toga je otkrio i kako sa Macronom vodi ozbiljne razgovore o premještaju dela nuklearnog oružja u Poljsku, prenosi Politico.

Nemačka je, nakon ruske invazije na Ukrajinu, pokrenula "Zeitenwende", odnosno istorijski zaokret u svojoj odbrambenoj politici, značajno povećavajući ulaganja u vojsku. No, pitanje nuklearnog naoružanja ostaje otvoreno i izaziva žestoke polemike. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno ponovo oživeti razumevanje nuklearnog odvraćanja, koncepta koji je u Nemačkoj, čini se, pao u zaborav nakon Hladnog rata.

Francuska, koja tradicionalno odbija ideju "proširenog odvraćanja" (gde bi nuklearna sila pružala zaštitu nenuklearnom savezniku), nudi Nemačkoj dijalog o ovoj temi. Taj bi dijalog, u koji bi se mogla uključiti i Velika Britanija, mogao pomoći u boljem razumevanju strategija i nuklearnih koncepata.

(Telegraf.rs/Večernji list)