Britanci s Kijevom potpisali tajni dokument, ali su Amerikanci saznali: Žestoke tvrdnje bivšeg ambasadora

M. P.
Vreme čitanja: oko 4 min.
Foto: Tanjug/AP

Ukrajina i Velika Britanija su potpisale sporazum o mineralima, ali su SAD saznale za to, tvrdi analitičar i bivši hrvatski ambasador u Moskvi, dr Božo Kovačević.

"Trampov cilj je da potpiše sporazum o eksploataciji ukrajinskih minerala kao preduslov za početak mirovnih pregovora. Time smo korak bliže primirju, ali nisam siguran da će biti postignut i mirovni sporazum koji bi trebalo trajnije da uredi odnose u tom delu Evrope", rekao je za Jutarnji list  dr Božo Kovačević.

"Deklarativni ciljevi Ukrajine i Rusije su dijametralno suprotni. Zelenski je očekivao da će Tramp unapred reći da će presuditi u korist Ukrajine, što je nerealno", ističe dr Kovačević.

"Time je bilo uslovljeno pismo Zelenskog u kojem se izvinjava Trampu. Epizoda u Ovalnoj kancelariji bila je posledica brzopletosti Trampovog tima, koji nije poštovao diplomatske običaje u pripremi takvih sastanaka, i nerealnih ambicija predsednika Zelenskog, koga su evropski lideri, kao i Džo Bajden, tetošili i predstavljali kao zvezdu, pa je očekivao da će i ovaj put on, a ne Tramp, biti u centru pažnje. Tramp i Vens su ga namerno izvređali. Time su i sebi naneli štetu", kaže Kovačević, dodajući da je nakon toga Zelenskom porasla podrška među Ukrajincima.

"Amerika kao posrednik postavlja uslove Ukrajini, dok Rusiji ne postavlja nikakve uslove za učešće u pregovorima, čime popušta pred ruskim maksimalističkim zahtevima. Cilj SAD je da pregovori otpočnu, a onda će koristiti pritisak i protiv Rusije. Ako se to ne desi, značiće da je Amerika primorala svoju saveznicu na kapitulaciju u interesu svog nominalnog ratnog neprijatelja", tvrdi Kovačević.

On naglašava da i Rusija ima brojne slabosti zbog kojih bi joj bilo teško da dugoročno održava intenzitet ratnih operacija kakve sada vodi.

"Rusiji, koja je suočena s izglednim političkim potresima i unutrašnjom nestabilnošću, Tramp nudi ruku spasa i time čini Putinu uslugu. Pretpostavljam da Tramp time želi da izvuče korist za Ameriku, a njegova glavna briga je da dolar ostane univerzalno sredstvo plaćanja. Znamo da je cilj organizacije BRIKS, u kojoj su i Kina i Rusija, da istisne dolar i uvede drugo sredstvo plaćanja, što bi u Americi izazvalo inflaciju", objašnjava Kovačević, koji smatra nerealnim da će se Rusija u dogledno vreme povući s teritorija koje je osvojila u Ukrajini.

"Slanjem pisma izvinjenja Trampu, Zelenski je indirektno potvrdio pristanak Ukrajine na ono što je američki ministar odbrane rekao u Minhenu – da nije realno očekivati uspostavljanje ukrajinskog suvereniteta nad svim okupiranim teritorijama", zaključuje Kovačević.

Prema njegovim rečima, Velika Britanija oživljava svoju imperijalnu nostalgiju, pa je neposredno pre Trampovog preuzimanja vlasti u SAD u Kijevu potpisan stogodišnji ugovor o saradnji između Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva.

"Deo tog dokumenta je tajan, a neki analitičari pretpostavljaju da se Ukrajina obavezala da će mineralna bogatstva, na koja računa Amerika, prepustiti Ujedinjenom Kraljevstvu. Za pretpostaviti je da su Amerikanci za to saznali. Lideri EU i većih država članica uopšte ne računaju na EU kao igrača u međunarodnim odnosima. EU je zamerila SAD što organizuje sastanak s Rusima bez njenog učešća, ali su onda šefovi nekih EU članica organizovali sastanak s britanskim premijerom, šefom NATO, Turskom i Kanadom, a da o tome nisu obavestili druge članice EU. Time je EU Mađarskoj dala dodatne argumente za njenu kritiku da pojedine zemlje koriste institucije EU kako bi nametnule svoje interese", kaže Kovačević.

"EU će drugim igračima poslužiti kao sredstvo za ostvarivanje interesa. Da bi Ukrajina pristala na njihovu igru, EU joj mora obećati ubrzano članstvo."

"SAD je jedini akter s kojim Rusija želi da pregovara jer ga smatra odgovornim za izbijanje rata. Nema nikakvih garancija Ukrajini. Budimpeštanska izjava iz 1994. godine vrlo jasno je definisala da su SAD, Rusija i Velika Britanija garanti sigurnosti Ukrajine u slučaju napada. Napala ju je jedna od zemalja garanta. Rusija želi da u pregovorima sa SAD stekne status ravnopravnog partnera u razgovorima o globalnoj i regionalnoj bezbednosti – želi status velesile", ističe Kovačević.

"Ako Tramp ima teritorijalne aspiracije prema Grenlandu, Panami i Kanadi, onda možemo pretpostaviti da je spreman i Rusima priznati pravo na ostvarivanje takvih ambicija", kaže Kovačević i zaključuje: "Ako Rusija nije uspela u invaziji na jednu državu, kako bi mogla da uspe u istovremenoj invaziji na više država?"

Dodaje da se Francuska i Velika Britanija žele nametnuti kao garanti evropske bezbednosti i zato insistiraju na povećanju vojnih budžeta svih evropskih članica NATO, čime bi proširile tržište za svoje vojne proizvode.

(Telegraf.rs)