Zelenski je upao pravo u zamku koju mu je Tramp pripremio: Politički eksperti o skandalu u Beloj kući

A. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.
Foto: ZUMAPRESS.com / MEGA / The Mega Agency / Profimedia

Žestoka rasprava između Donalda Trampa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u Beloj kući prošlog petka bila je pažljivo osmišljen potez predsednika Sjedinjenih Država.

To smatra vodeći nemački ekspert za međunarodnu politiku Tomas Jeger, sa Univerziteta u Kelnu, prenela je agencija DPA.

"To je bio Donald Tramp, zvezda rijaliti šou programa, koji je radio upravo ono što najbolje zna - Omalovažavanje nekog pred kamerama", rekao je Jeger i nastavio:

"To je bio njegov zaštitni znak dugi niz godina i sve je bilo unapred isplanirano. To nije slučajnost, to nije provokacija. Igrao se scenarijo", rekao je stručnjak o sastanku na kojem su Tramp i njegov potpredsednik Džej Di Vens kritikovali Zelenskog pred kamerama.

Ono što je trebalo da bude prilika za razgovor o bezbednosnoj i ekonomskoj saradnji između SAD i Ukrajine brzo se pretvorilo u urlanje pred novinarima u Ovalnom kabinetu.

Vens je optužio Zelenskog da nije dovoljno zahvalan za višegodišnju pomoć SAD u borbi protiv ruske invazije, dok je Tramp rekao ukrajinskom predsedniku da treba da postigne dogovor sa Rusijom ili će izgubiti podršku SAD.

"Kockaš se sa životima miliona ljudi. Kockaš se sa trećim svetskim ratom", rekao je, pokazujući na Zelenskog.

Ukrajinski predsednik, vidno frustriran, pokušao je da objasni zašto ne veruje da je diplomacija dovoljna da ubedi ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat, sugerišući da bi Sjedinjene Države takođe osetile posledice ako Ukrajina bude primorana da prihvati mirovni dogovor na ruskim uslovima.

Razgovori su ubrzo prekinuti, a ukrajinska delegacija je napustila Belu kuću, ostavljajući neregistrovani dogovor o mineralima. Tramp je kasnije optužio Zelenskog za nepoštovanje SAD, rekavši da ukrajinski lider može da se vrati "kada bude spreman za mir".

Politički naučnik Jeger je ukazao na pritisak kojem je Tramp izložen od kada je započeo bilateralne razgovore sa Rusijom.

"U poslednjih nekoliko dana postalo je veoma jasno da Tramp ne postiže nikakav napredak u svom planu da na neki način okonča ovaj rat", rekao je Jeger, aludirajući na obećanje koje je novi predsednik SAD dao tokom kampanje.

"A to je zato što Rusija diktira uslove", rekao je Jeger, opisujući Trampa kao Putinovog čoveka u Beloj kući.

Međutim, pošto američka populacija ne veruje Putinu, Tramp "mora da ponižava Ukrajinu, mora da ponižava Zelenskog, kako bi američkom narodu prodao ideju da on nudi predlog za okončanje ovog rata, što u suštini znači kapitulaciju Ukrajine i da Ukrajina , a to je rezultat susreta, jednostavno više ne zaslužuje podršku SAD", smahra nemački analitičar.

Na drugoj strani, ukrajinski politički naučnik Vladimir Fesenko, koji se smatra bliskim Zelenskom, rekao je da veruje da su pregovori o miru "sada na stolu" nakon sukoba u Beloj kući, koji su, kako tvrdi, izazvali emocionalnost Zelenskog i Trampa, kao i "provokativna uloga" Vensa.

SAD su najveći donator Ukrajini, pružajući joj oružje i drugu pomoć za kampanju protiv ruske invazije koja traje više od tri godine. Skandal u Beloj kući podstakao je strahove da bi promena politike SAD prema Ukrajini, otkako je Tramp preuzeo vlast pre nešto više od mesec dana, mogla da dovede do obustave isporuka američkog oružja Ukrajini.

Politički stručnjak Kristian Moling rekao je da bi savetovao Evropu da brzo počne da se oslanja na sopstvene noge u pogledu bezbednosne politike nakon žestokog sastanka između Trampa i Zelenskog.

"Moramo veoma brzo da se prilagodimo činjenici da SAD više nisu politički i vojni lider NATO", rekao je direktor programa "Evropska budućnost" Fondacije Bertelsmann, za nemačku javnu televiziju ZDF.

"Prva stvar koja nam treba je organizacija političkog liderstva u Evropi. Jer su SAD uvek postavljale tempo", dodao je Moling.

Stručnjak je napomenuo da nijedna evropska država trenutno nije dovoljno snažna da preuzme vodeću poziciju, dodajući da će to biti najteža tačka na kojoj će evropski lideri morati da se dogovore:

"Ko može da govori u ime koga? I ko može na kraju da donosi odluke o životu i smrti?", upitao je on.

(Telegraf.rs)