Evo pod kojim uslovima Ukrajina momentalno ulazi u NATO: Ovo je Trampov plan za prekid rata
Ukrajina bi mogla momentalno da postane članica NATO ukoliko Rusija prekrši uslove mirovnog sporazuma, o kome pregovara Donald Tramp predsednik SAD.
Bela kuća razmatra ovaj mehanizam kako bi odgovorila na zabrinutost da bi Vladimir Putin mogao iskoristiti prekid vatre za ponovno okupljanje i pregrupisavanje snaga, kao i pokretanje nove invazije, navodi britanski Telegraf.
Prema ovoj strategiji, Kijev bi mogao da zaobiđe niz prepreka kako bi dokazao da ispunjava uslove za pridruživanje zapadnom vojnom savezu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski više puta je pozivao na prijem svoje zemlje u NATO, opisujući to kao najjeftiniji način da saveznici garantuju njenu bezbednost. Članice Alijanse, kojih ima 32, pokrivene su klauzulom o međusobnoj odbrani iz Člana 5, koja propisuje da je napad na jednu članicu napad na sve.
Javno, SAD nisu forsirale članstvo Ukrajine u NATO, a američki sekretar za odbranu Pit Hegset nedavno je na sastanku sa NATO kolegama izjavio da je to nerealna mogućnost za Ukrajinu u bilo kakvom mirovnom sporazumu.
Rusija je takođe nastojala da spreči Kijev da se pridruži Alijansi, zahtevajući da saveznici odustanu od obećanja iz 2008. da će jednog dana primiti Ukrajinu, kao deo bilo kakvog sporazuma.
Međutim, četiri američka zvaničnika izjavila su za NBC News da bi ukrajinsko članstvo moglo biti deo pregovora između Moskve i Vašingtona u cilju odvraćanja Rusije od nove agresije.
Ovaj potez ima za cilj da uveri i Kijev i evropske saveznike da će SAD biti uključene u buduću zaštitu ukrajinske teritorije u slučaju da Putin pokuša novu invaziju. Istovremeno, to bi predstavljalo i ponudu ruskom predsedniku da Ukrajina ostane van NATO sve dok se on uzdržava od agresije.
Ova vest dolazi u trenutku kada su se pojavili detalji o predloženom američki garantovanom "zaštitnom mehanizmu" koji bi štitio evropske trupe stacionirane u Ukrajini nakon rata i odvratio buduće ruske napade.
Zapadni zvaničnici izjavili su u sredu da bi Vašington mogao biti zamoljen da stacionira borbene avione u Poljskoj i Rumuniji kako bi odgovorio na eventualne napade Putinovih snaga.
Arhitekti ovog plana, britanski premijer Sir Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron, sledeće nedelje će posetiti Donalda Trampa.
U međuvremenu, Rumunija je izrazila zabrinutost da Moskva pokušava da ubedi Trampa da pristane na povlačenje NATO trupa iz istočne Evrope. Povlačenje trupa iz bivših sovjetskih država bilo je jedan od ključnih zahteva Kremlja u decembru 2021. kako bi otkazao planiranu invaziju na Ukrajinu.
Kristijan Diakonesku, šef kabineta rumunskog predsednika, rekao je da su SAD odbacile najnovije zahteve Moskve tokom pregovora u Rijadu u Saudijskoj Arabiji početkom ove sedmice, ali je upozorio:
"Koliko ja razumem, situacija se može promeniti iz sata u sat ili iz dana u dan".
Njegovi komentari dodatno pojačavaju strahove u istočnoj Evropi i baltičkim državama da bi Tramp mogao jednostrano da se složi sa smanjenjem prisustva NATO u regionu kao cenu za mir u Ukrajini.
Sve veći broj evropskih saveznika u Vašingtonu veruje da američki predsednik u mnogim aspektima početnih mirovnih pregovora zauzima stav blizak Kremlju. Američki zvaničnici su se usprotivili tome da se Rusija nazove agresorom u planiranoj izjavi G7 povodom treće godišnjice rata u Ukrajini, izvestio je u četvrtak Financial Times.
Takođe, još nije potvrđeno da će Zelenski učestvovati na virtuelnom sastanku industrijski najrazvijenijih zemalja u ponedeljak, usled sve oštrijeg javnog sukoba između ukrajinskog lidera i Trampa.
U sredu je američki predsednik nazvao Zelenskog "diktatorom bez izbora" i zalagao se za ponovno uključivanje Rusije u G7.
(Telegraf.rs)