Šta ako pukne Trampov plan za Ukrajinu, koliko zapravo još Putin može da izdrži?

A. P.
Vreme čitanja: oko 3 min.
Foto: Alexander NEMENOV / AFP / Profimedia

Rusija ima dovoljno resursa da se bori u Ukrajini barem još godinu dana i zadržava inicijativu na bojnom polju, ali se muči da nadoknadi uništene tenkove, rekli su stručnjaci sa vodeće bezbednosne istraživačke organizacije.

U ratu koji se sve više pretvara u rat iscrpljivanja, a koji se približava trećoj godini trajanja, obe strane trpe velike gubitke, dok ruske snage polako, ali sigurno napreduju u trenutku kada je obim i priroda buduće vojne pomoći SAD Kijevu nejasna pod administracijom predsednika Donalda Trampa, prenosi Reuters.

Za sada, barem, Rusija se nalazi u jačoj poziciji nego Ukrajina na bojištu, uprkos tome što je Kijev ozbiljno smanjio manevarske mogućnosti nekada moćne ruske Crnomorske flote, rekli su stručnjaci sa Londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).

"Pošto iscrpljivanje igra ključnu ulogu na kopnu, Rusija ima inicijativu, dok Ukrajina vodi defanzivnu borbu na kopnu", rekao je Ben Beri, viši analitičar za kopnene ratove u IISS.

"Bez primirja, najverovatniji tok rata u narednim mesecima neće se bitno menjati. Više krvavog iscrpljivanja na kopnu, sa veoma teškim gubicima na obe strane. Ako Rusija želi da produži rat, smatram da ima ljudske resurse, opremu i logističke resurse da to čini do kraja ove godine", dodao je Beri.

Američki predsednik Donald Tramp je rekao da želi da okonča rat što pre, iako još nije jasno kako planira da to postigne, a čak je i izjavio da bi Ukrajina jednog dana mogla da postane Rusije. Ukrajina tvrdi da joj je potrebna pomoć i Evrope i SAD da bi obezbedila svoju bezbednost. Rusija, s druge strane, tvrdi da želi potpunu kontrolu nad četiri ukrajinske oblasti koje je proglasila svojima, što Kijev odbija, i da Ukrajina ne treba da postane članica NATO.

Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu da nisu ozbiljne u vezi sa pregovorima o miru. U svojoj godišnjoj proceni vojnih sposobnosti, IISS je naveo da je ukupna odbrambena potrošnja Rusije veća od ukupne evropske odbrambene potrošnje u terminima pariteta kupovne moći. Takođe je istaknuto da Rusija izgleda više sposobna da održava veličinu svojih vojnih snaga nego Ukrajina.

"Dok Rusija izgleda sposobna da održava popunu svojih snaga, dokazi sugerišu da je Ukrajina, koja je uglavnom držala tajne podatke o gubicima, pretrpela ozbiljan pad u ljudstvu, sa mnogim kopnenim jedinicama koje su podpopunjene", navodi se u izveštaju.

Ministarstvo odbrane Ukrajine je ove nedelje pokrenulo kampanju za regrutaciju vojnika starosti od 18 do 24 goine, kako bi privuklo nove vorce za službu u trajanju od godinu dana, u pokušaju da reši problem sa ljudstvom.

U izveštaju se navodi da Rusija ima ozbiljan problem sa tenkovima i oklopnim vozilima, zbog čega trpi veće gubitke u ljudstvu na bojištima. Moskva je izgubila 1.400 tenkova 2024. godine i sada se muči da proizvede nove tenkove dovoljno brzo da nadoknadi stare, uprkos povećanju proizvodnje naprednih modela poput T-90M tenka.

„Rusija sve više menja kvalitet za kvantitet kako bi podržala svoje ratne napore“, navodi se još u izveštaju i dodaje:

"Obim gubitaka opreme u borbi protiv Ukrajine znači da je, kako bi opremila svoje jedinice, morala da povuče opremu iz svojih zaliha oklopnih vozila iz sovjetske ere".

Zbog toga se Moskva vraća oklopne transportere iz 1950-ih i tenkove proizvedene 1960-ih godina, navodi IISS, koji procenjuje da je Rusija do sada izgubila ukupno 4.400 glavnih borbenih tenkova u ratu.

"Preostala oprema u skladištima mogla bi omogućiti Rusiji da održava trenutnu stopu gubitaka na kratkoročnom nivou, ali značajan broj ovih platformi zahtevao bi duboku i skupu obnovu".

Anri Bojd, viši saradnik instituta za vojnu sposobnost, rekao je da bi Rusija morala značajno da poveća proizvodnju novih oklopnih vozila ili da potraži uvoz.

Još jedan problem za Rusiju, rekao je Najdžel Gould Dejvis, specijalista za Rusiju u istom istraživačkom centru, jeste to što je trenutni pravac ruske ekonomije, koja, kako je naveo, pati od "fundamentalnih monetarnih neravnoteža" nakon što je stavljena u ratni mod - dugoročno neodrživ.

(Telegraf.rs)