Hoće li Zapad dozvoliti Kijevu korišćenje oružja koje može promeniti sve? Postoje naznake da hoće...

E. K.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: Tanjug/AP

U Kijevu rastu nade da će Zapad dozvoliti korišćenje Storm Shadow i Atacms projektila s dometom većim od 300 kilometara nakon zajedničke poseta Ukrajini američkog državnog sekretara Entonija Bilkena i britanskog ministra spoljnih poslova Davida Lamija, te sastanka britanskog premijera Kera Starmera i američkog predsednika Džoa Bajdena. Radi se o riskantnoj odluci koja bi mogla da ima dramatičan politički uticaj na rat u kojem Rusija, na vratima strateški važnog Pokrovska, i dalje ima prednost.

Situaciju je eskalirao Iran koji je Moskvi poslao prvu pošiljku balističkih projektila Fath-360, značajno naprednijih od dronova Shahed kojima su do nedavno opremali Rusiju. Bilken upozorava da će Rusija nove projektile verovatno iskoristiti u sledećih nekoliko nedelja. Njihov je domet, prema američkim izvorima, 120 kilometara, što znači da se mogu koristiti u napadima na gradove u blizini fronta, poput Harkiva, Zaporižja i Kramatorska, a teoretski prete i Kijevu.

Ruski cilj jeste da izmori ukrajinsku vazdušnu obranu, ocenio je urednik obrane i sigurnosti "Guardijana". Kijev je već ostao bez kratkometnih jedinica Buk i S-300, zbog čega su ranije ove godine brojne elektrane bile neobranjene. Prema ukrajinskim procenama, oko dve trećine elektrana u zemlji je uništeno, a do zime će stići da poprave tek nekoliko. Ukrajinci se brinu da saveznici jednostavno ne mogu da proizvedu dovoljno presretača da brojčano nadjačaju količinu ruskih projektila. Teško je doći do pouzdanih brojeva, no Rusi izrađuju stotine projektila godišnje.

Kijev konzistentno apeluje na Zapad da mu dozvoli gađanje vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji moćnim projektilima, no Bela kuća do sad je te zahteve odbijala. Poslednjih dana  ipak se čini da zabrana možda neće trajati zauvek. Bil Burns, šef CIA-e, u subotu je kazao da je siguran kako će Bajden "razmotriti druge načine" na koje se može pomoći Ukrajini koja ulazi u treću ratnu zimu. Odluku ipak treba doneti pažljivo, jer projektil iz Italije, Francuske, SAD-a ili Nemačke koji bi usled lošeg proračuna uzrokovao smrt velikog broja ruskih civila može imati značajne posledice. Osim toga, SAD sumnjaju da bi relativno malena količina tog oružja koju države imaju na zalihama mogla značajno da promeni tok rata.

U svakom slučaju, Kremlj i dalje veruje da može da pobedi, stoga nema inicijativu za razmatranje pregovora, smatra urednik "Gardijana". Ukrajina je u manje povoljnoj poziciji, a puno toga zavisi od toga hoće li uspeti da zadrži kontrolu nad Pokrovskom, gde Rusija ima četiri do pet vojnika na svakog njenog. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski prošle nedelje je na sastanku s ministrima obrane zapadnih država u Nemačkoj utvrdio da bi napad na neprijateljsku teritoriju pomogao Rusiji da bude "motivisana da traži mir", ali situacija je kompleksna. Ukrajini vreme možda ističe, s obzirom na to da su američki izbori za manje od dva meseca, a Donald Tramp juče nije hteo da se izjasni po pitanju toga želi li da Ukrajina pobedi u ratu...

(Telegraf.rs/Večernji.hr)