Novi globalni pakt o prirodi podržalo 112 zemalja

Predsednica Tanzanije Samia Suluhu Hasan istakla je da je njena zemlja pokrenula nacionalnu akciju sadnje drveća.

Foto: Tanjug/AP

Zalaganja za zaštitu 30 odsto kopna i okeana do 2030. godine, kao ključni stub novog globalnog pakta o prirodi, treba da budu dogovorena sledećeg meseca, saopštili su lideri na 27. Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP27) u egipatskom Šarm el Šeiku.

Ovaj dogovor dobio je podršku oko 112 zemalja, što je veliko uvećanje u odnosu na 70 pre godinu dana, prenosi Rojters.

Kako sami lideri priznaju, postizanje tog cilja biće izazov pored ostalog i zato što zemlje koje brinu o očuvanju prirode dobijaju premalo priznanja za rad koji ima višestrku korist - od skladištenja emisija ugljenika koji dovodi do promene klime do zaštite divljih životinja, prenosi Rojters.

Predsednica Tanzanije Samia Suluhu Hasan istakla je da je njena zemlja pokrenula nacionalnu akciju sadnje drveća.

- Pružamo besplatnu uslugu svetu bez mnogo koristi od toga - rekla je ona.

Navodi se da postoji interesovanje među preduzećima za finansiranje zaštite prirode kako bi bile nadoknađene rastuće emisije koje zagrevaju planetu.

- Međutim, usmeravanje tog novca ljudima na terenu i dalje je komplikovano - napomeula je Hasan.

Zaštita 30 odsto planete do 2030. godine smatra se temeljom novog globalnog pakta o prirodi, koji bi trebalo da bude finalizovan na zasebnom samitu UN o biološkoj raznolikosti (COP15) u Montrealu, koji će biti održan za mesec dana.

Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP27), koja se održava od 6. do 18. novembra, održava se godinu dana otkako je oko 140 zemalja obećalo da će zaustaviti krčenje šuma do 2030. na COP26 u Glazgovu.

Rojters napominje da je više od 25 zemalja na COP27 juče pokrenulo grupu pod nazivom "Partnerstvo lidera za šume i klimu", koja bi, kako su rekli, trebalo da obezbedi da jedni druge smatraju odgovornim za obećanje o okončanju krčenja šuma do 2030.

Video: Katastrofa u Španiji: Pogledajte posledice najveće suše u poslednjih hiljadu godina

(Telegraf.rs)