Njeni silovatelji osuđeni su na doživotnu, a sada su na slobodi dok se ona krije: Gde je pravda?

Bilkis Bano imala je samo 21 godinu kada su je trudnu članovi ove bande silovali, a prethodno su ubili čak 14 članova njene porodice, među kojima je bila i njena trogogodišnja ćerka

Foto: Profimedia

Stojeći u redu ispred kapija pritvorskog centra Godhra u Gudžaratu, u zapadnoj Indiji, za 11 sredovečnih muškaraca moglo bi se reći da su posetioci, ali ne... U pitanju su članovi Hindu bande, koji su pušteni iz zatvora posle 14 godina, iako su bili osuđeni na doživotnu robiju jer su počinili verovatno najjeziviji zločin u novijoj istoriji Indije.

Iz zatvora su pušteni u avgustu i svaki je otišao u drugi deo zemlje. Ipak, jedna osoba ne može od njih nigde da pobegne. A to je Bilkis Bano, njihova žrtva, koja je imala samo 21 godinu kada su je trudnu članovi ove bande silovali, a prethodno su ubili čak 14 članova njene porodice, među kojima je bila i njena trogogodišnja ćerka.

Bano je bila previše potresena da lično prokomentariše činjenicu da su krvnici pušteni na slobodu, ali je putem advokata poručila da je niko nije ni obavestio ni konsultovao o toj odluci koja je žestoko poljuljala njeno poverenje u pravosuđe.

- Moja tuga i moja pokolebana vera nisu samo za mene, već za svaku ženu koja se bori za pravdu na sudovima - navedeno je u saopštenju.

Preporuku za puštanje zločinaca na slobodu dao je savetodavni odbor, koji je oformila vlada u Gudžaratu, koju predvodi partija BJP Naredra Modija.

Kritičari kažu da je odluka politička, obojena mizoginijom i verskom diskriminacijom, i da predstavlja dvoličnost lidera Modijeve partije, koji tvrde da podržavaju jednakost polova i prava žena.

Neki poslanici i aktivisti potpisali su peticiju u kojoj se od Vrhovnog suda traži da se ponovo uhapse zločinci.

Krvavi protesti

Borba za pravdu Bilkis Bano počela je 2002, kada su u Gudžaratu izbile na površinu vekovne podele između većinskih hinduista i muslimana, koji su prema podacima sa poslednjeg popisa, od pre više od jedne decenije, činili oko 14% stanovništva Indije.

U to vreme hindu bande su palile muslimanske kuće i radnje, u znak osvete za gađanje voza u Godri, kada je u napadu stradalo više desetina Indusa, a za napad su optuženi muslimani.

Aktivisti su vodili kampanju za izgradnju hrama na mestu džamije Babri Masjid u Ajodji, gradu za koji mnogi Indusi veruju da je rodno mesto Rame, inkarnacije Višnua, jednog od najmoćnijih božanstava hinduizma.

Muslimani su i dalje tugovali zbog gubitka drevne džamije 1992. godine, koju su uništili hinduistički nacionalisti, čekićima, šipkama i lopatama. To je pokrenulo neka od najsmrtonosnijih sektaških nasilja u Indiji od nezavisnosti 1947. godine.

Foto: Profimedia

Istraga je pokazala da Modi, tada glavni ministar Gudžarata, nije kriv za nerede 2002. godine u kojima je poginulo više od 1.000 ljudi, među kojima su bili članovi porodice Bano.

Bano će kasnije reći sudu da su ljudi potrčali prema njima sa mačevima, motkama i srpovima. Prema sudskim dokumentima, jedan je zgrabio njenu ćerku i razbio je o zemlju. Trojica muškaraca su je silovala, dok su ostali napali njene sestre, tetke i njihove ćerke. Pala je u nesvest i probudila se nekoliko sati kasnije, okružena telima.

Šest godina kasnije, prilikom suđenja, njeni napadači osuđeni su na doživotnu kaznu zatvora zbog silovanja i ubistva. Bano se nadala da će u zatvoru i ostati. Međutim, u avgustu ove godine država je odlučila da budu pušteni na slobodu, jer su odslužili minimalnu kaznu od 14 godina.

Moitra, iz stranke All India Trinamool Congress, bila je užasnuta idejom da će Bano, sada u svojim 40-im godinama, ponovo morati da se vrati na sud, pa su ona i drugi aktivisti osporili oslobađanje Vrhovnom sudu u njeno ime.

- Svi misle da bi Bilkis bila ta koja bi podnela zahtev za reviziju. Ali, bila je iscrpljena. Nije mogla da veruje da će ovako pravda da izgleda - rekla je Moitra.

Zašto su ubice puštene?

Vrhovni sud je igrao ulogu u oslobađanju zatvorenika i sada bi trebalo da odluči da li će tu odluku potvrditi ili poništiti, kaže Sanjai Hegde, viši advokat na sudu.

On je rekao da je sud ranije naložio vlastima da razmotre molbu zatvorenika za puštanje u skladu sa politikom oprosta iz 1992. godine.

Ta politika dozvoljavala je svim zatvorenicima da traže otpust nakon što odsluže 14 godina, bez obzira na to kakav su zločin poinili. Pravila su pooštrena 2014. godine, tako da pojedini kriminalci, među kojima su silovatelji i ubice, nisu podobni za ranije puštanje na slobodu.

Glavni sekretar Gudžarata Raj Kumar rekao je za Press Trust of India da su muškarci pušteni na slobodu prema propisima koji su bili na snazi u vreme njihove osude.

Nacionalna predsednica ženskog krila BJP-a Vanathi Srinivasan rekla je da je vlada Gudžarata poštovala zakon.

- Nisu pušteni iz političkih razloga - rekla je ona.

Međutim, u komentarima snimljenim na video snimku, CK Raulji, poslanik BJP-a i član komisije koja je preporučila oslobađanje, sugeriše da je kasta možda imala neke veze sa tim.

- Oni su dobri ljudi – bramani. A poznato je da su bramani moralni. Možda je to bila nečija loša namera da ih satera i kazni - rekao je on, preneo je nezavisni novinski sajt Mojo Stori.

Iako je sistem kasti odavno zabranjen u Indiji, tradicionalni sistem društvene hijerarhije drži hinduističke bramane iznad drugih kasta – a posebno iznad muslimana.

Tokom poslednjih osam godina Modijeve vlasti, mnogi muslimani kažu da je verska netolerancija postala izraženija, a zločini nad muslimanima češći.

- Vlada šalje veoma jasnu poruku – pokažite mi svoje lice, a ja ću vam pokazati kako se zakon primenjuje na vas. Pokaži mi svoju religiju, a ja ću ti pokazati kako se zakon odnosi na tebe. I na neki način, pokaži mi svoj pol i pokazaću ti kako se zakon primenjuje na tebe - kaže Moitra.

Hegde je za CNN rekao da nema pravnog razloga zašto Vrhovni sud ne može da poništi puštanje muškaraca i naredi im da se predaju vlastima.

- Ako odbiju da se predaju, mogle bi se preduzeti odgovarajuće mere - rekao je on.

Čitav život će morati da se krije

Jakub Rasul, muž silovane Bano, rekao je da se njegova supruga sada krije.

- Bilkis je toliko uznemirena da ne želi da priča ni sa kim - rekao je on za CNN.

Ističe da su se selili 20 puta za poslednjih 20 godina, a da sada strahuju od osvete od njenih napadača, koji su sa Bilkis i njim živeli u istom selu kada su protesti počeli.

- Otkako se sve dogodilo morali smo da napustimo selu, ali i dan danas tamo živi oko 150 muslimanskih porodica. Svi oni strahuju. Svi misle da će ti muškarci praviti probleme sada kada su pušteni na slobodu - kaže muž nesrećne Bilkis.

U čitavoj Indiji organizovani su protesti podrške za Bilkis Bano. Demonstranti su osudili odluku o puštanju, ističući da takva odluka predstavlja napad ne samo na muslimane, nego i na ženska prava i to u zemlji gde zvanični podaci pokazuju da je na svakih 17 minuta jedna žena silovana.

Neki su puštanje napadača videli kao namerno skupljanje glasova pristalica BJP uoči izbora u državi Gudžarat.

- Poruka koju vlada Gudžarata šalje glasačima jeste da podržavaju muškarce koji su silovali muslimansku na protestima 2002. godine i da bi trebalo glasati za njih - rekla je aktivistkinja Kavita Krišnan na protestu podrške u avgustu u Delhiju.

Kritičari kažu da ova odluka odražava nepovezanost između vladinih poruka o pravima žena i svakodnevne stvarnosti većine žena.

Muškarci su pušteni iz zatvora na Dan nezavisnosti, istog dana kada se Modi obratio naciji sa podijuma u ​​istorijskoj Crvenoj tvrđavi u Delhiju, pozivajući svoje sunarodnike da pokažu poštovanje ženama.

- Trebalo bi da postoji osećaj poštovanja prema njima, a u tome će vlast, administracija, policija i pravosudni sistem morati da 100 odsto izvršavaju svoju dužnost - rekao je Modi.

Ali Rasul kaže da nije iskazano poštovanje prema njegovoj supruzi, koja se godinama borila za pravdu.

Bračni par želi da se odluka o puštanju zločinaca na slobodu poništi.

- Čvrsto verujemo da je ono što se desilo sa Bilkis pogrešno i da osuđenike treba vratiti u zatvor - rekao je on.

Video: Šetala je popularnim letovalištem, a onda su je momci uvukli u automobil i silovali satima

(Telegraf.rs)