Ruski oligarsi donacijama zapadnim institucijama "peru ugled": Jedan od njih igra hokej sa Putinom

Milijarderi donacijama od nekoliko stotina miliona dolara kulturnim i obrazovnim institucijama na Zapadu pokušavaju da se distanciraju od navodnih veza sa Kremljom

Foto: Tanjug/AP, Shutterstock, council.gov.ru, Profimedia/Richard Young/Shutterstock Editorial

Njihova imena uklesana su u kamen pored nekih od najmoćnijih ljudi i kompanija u američkoj istoriji - Rokfelerovih, kompanija Volgrin i Koka-kole. Oni su sponzorisali stipendije u školama, edukativni centri su nazvani po njima i sede u odborima vodećih kulturnih institucija u SAD i zapadnoj Evropi. Oni su proslavljeni filantropi i mecene umetnosti.

Međutim, postoji nešto drugo što je ovim donorima zajedničko, a što drugi nemaju - duboke finansijske veze sa Rusijom.

Dok o pranju ugleda klase oligarha nema ništa novo, suočavaju se sa novim kritikama usled specijalne operacije ruske vojske u Ukrajini. Nedavno preimenovanje "Ruskog salona" u vašingtonskom Centru za scenske umetnosti Džona Kenedija naglašava osetljivost koja okružuje takve odnose.

Vladimir Potanjin je dobio svoje "filantropsko vođstvo" u Kenedi centru, gde se njegovo ime nalazi na mermernim zidovima pored General Motorsa, Boeinga i Capital One - sa donacijom od pet miliona dolara 2011. godine.

Potanjin, najbogatiji ruski biznismen koji igra hokej sa Putinom i do sada je izbegao zapadne sankcije, stekao je bogatstvo osmišljavajući sistem za ruske poslovne lidere da pozajmljuju novac administraciji tadašnjeg predsednika Rusije Borisa Jeljcina koja je bila u nedostatku novca sredinom 90-ih. Kada Rusija nije mogla da vrati zajmove, biznismenima je bilo dozvoljeno da kupuju ključnu državnu imovinu za male pare.

Vladimir Potanjin / Foto: Profimedia/TASS / ddp USA

U to vreme Potanjin i njegovi poslovni partneri kupili su 38 odsto rudarske i metalske kompanije Norilsk za 170,1 milion dolara, udeo koji je vredeo skoro 20 milijardi dolara 15 godina kasnije.

U vreme njegove donacije Kenedi centru, rekao je da se nada da će to "predstaviti sliku savremene Rusije američkoj publici, koja će prevazići klišee o našoj zemlji".

Međutim, čini se da su ove donacije imale drugačiju svrhu.

- To je klasičan primer pokušaja kupovine bolje reputacije... distrakcija od činjenice da ste i dalje u velikoj meri povezani sa autoritarnim režimom - rekao je Džordan Gans-Mors, profesor korupcije u postsovjetskoj eri na Univerzitetu Nortvestern za CNN.

Stara američka knjiga

Potanjin, kojeg je američko ministarstvo finansija identifikovalo 2018. kao jednog od skoro stotinu uticajnih ruskih milijardera sa bliskim vezama sa Kremljom, nije prvi niti jedini oligarh koji je iskoristio svoje bogatstvo u pokušaju da preokrene mišljenje zapadne elite. Zapravo, to je stranica pravo iz stare američke knjige.

Razbojnički baroni iz 19. veka isticali su svoja imena po orkestarskim salama i muzejima kako bi odbacili svoju reputaciju etički sumnjivih industrijalaca koji su prikupili ogromno bogatstvo na leđima najugroženijih u Americi. To je delovalo - kada većina Amerikanaca čuje ime Endru Karnegi, verovatno pomisle na Karnegi Hol ili Karnegi Melon, a ne na jedan od najsmrtonosnijih radničkih sukoba u američkoj istoriji, koji se dogodio u jednoj od njegovih čeličana 1892.

Najskoriji primer je način na koji je porodica Sakler, koja se nalazi iza firme Purdue Pharma, navodno donirala desetine miliona dolara u onome što kritičari kažu da je bio pokušaj da se prikrije smrtonosno nasleđe njihovog leka protiv bolova Oksikontin. Prestižne zapadne kulturne institucije, kao što su muzej umetnosti Metropolitan u Njujorku i Luvr u Parizu, morali su da računaju na donacije od porodice nakon krize sa opijatima.

Nacionalna galerija u Londonu odbila je donaciju od 1,3 miliona dolara od porodice 2019. godine, a drugi su obećali da neće uzimati njihov novac u budućnosti.

Na skoro isti način, Putinov uži krug, od kojih su mnogi oligarsi koji su profitirali od korupcije i stekli svoje bogatstvo na nedozvoljene načine, koriste filantropiju na Zapadu kako bi oprali svoju reputaciju i dobili pristup američkom i evropskom visokom društvu, prema rečima stručnjaka.

Profesorka sociologije na koledžu Dartmut Bruk Harington rekla je da oligarsi bilo koje nacionalnosti svojim donacijama ciljaju tri vrste institucija - kulturne, političke i obrazovne.

Dok je većina univerziteta obavezna da otkrije poklone i ugovore sa stranim akterima koji premašuju 250.000 dolara godišnje prema saveznom zakonu, izveštaj Ministarstva obrazovanja za 2020. utvrdio je široko rasprostranjeno nepoštovanje.

Jejl, navodi se u izveštaju, "prijavio je manje svojih stranih poklona i ugovora", dok Harvard, sa druge strane, "izgleda da poseduje neadekvatne institucionalne kontrole nad svojim stranim donacijama i ugovorima", navodi se u izveštaju. Jejl je priznao ovu grešku, rekavši da univerzitet nije izveštaje između 2014. i 2017. godine, ali je od tada to ispravio. Harvard je saopštio da je identifikovao "širi spektar ugovora" i u skladu sa tim ažurira svoje izveštaje.

Sedmoro ruskih milijardera doniralo je stotine miliona dolara američkim univerzitetima, udruženjima, muzejima i fondacijama od 2009. godine, prema podacima agencije za borbu protiv korupcije i CNN-a.

Neki stručnjaci kažu da kulturne i obrazovne institucije mogu da urade više kako bi sprečile pranje ugleda njihovih donatora.

- Uticajne institucije imaju odgovornost da ne veličaju one koji grade svoje bogatstvo kroz sumnjive poslove - rekla je Luiz Šeli, profesorka javne politike.

Sada neki kulturni centri i univerziteti razmišljaju šta da rade sa donacijama oligarha.

Partnerstvo Viktora Vekselberga sa MIT

Pre jednu deceniju, Putin je želeo da zaustavi odliv mozgova naučnika i inženjera na Zapad negujući domaću tehnologiju u moskovskom centru za inovacije vrednom 3 milijarde dolara.

U to vreme Vašington i Moskva su pokušavali da ostvare bliži odnos, a prestižni Masačusetski institut za tehnologiju je pružio savršenu kombinaciju znanja, kredibiliteta i reputacije za ruski projekat.

Fondacija Skolkovo, koju vodi jedan od Putinovih najbližih saradnika Viktor Vekselberg, ušla je u partnerstvo sa MIT 2011. godine kako bi izgradili Skolkovo Institut za nauku i tehnologiju, ili Skoltek izvan Moskve.

Foto: Shutterstock

Vekselberg, kao mnogi drugi oligarsi, stekao je novac privatizacijom ruskih prirodnih resursa, posebno nafte i metala, nakon pada SSSR.

Saradnja sa Skolkovo je obezbedila MIT-u preko 300 miliona dolara, od kojih je polovina bila namenjena razvoju nastavnog plana i programa Skolteka, a druga polovina za korišćenje "za sopstveni razvoj", navodi bostonski WGBH News.

Na početku je Rusija bila saveznik, rekao je profesor MIT i bivši predsednik instituta Skolkovo Edvard Kroli. Međutim, Vekselberg i Skolkovo su ubrzo privukli pažnju saveznih istražitelja.

Nekoliko meseci nakon ruske aneksije Krima 2014, lokalna kancelarija FBI u Bostonu objavila je neobično upozorenje.

- Fondacija (Skolkovo) može biti sredstvo za rusku vladu da pristupi osetljivim ili poverljivim istraživačkim razvojnim objektima naše zemlje i tehnologijama dvostruke namene sa vojnom i komercijalnom primenom - napisao je pomoćnik specijalnog agenta.

MIT je takođe brzo odbacio zabrinutost i čak je obnovio Vekselbergovo imenovanje u svoj upravni odbor 2015.

Vekselberg je dao najmanje četiri donacije univerzitetu između 2015. i 2017. godine, a stipendija je nazvana po njemu.

MIT je za CNN potvrdio da Vekselberg nije donirao novac od 2017.

MIT je uklonio Vekselbergovo ime sa svoje veb stranice i iz svog odbora tek nakon što su ga SAD sankcionisale 2018. zbog koristi od Putinovog režima. Američko ministarstvo finansija saopštilo je da je on igrao "ključnu ulogu u unapređenju zloćudnih aktivnosti Rusije", uključujući okupaciju Krima, snabdevanje oružjem Asadovog režima, pokušaj da potkopa zapadne demokratije i zlonamerne sajber aktivnosti.

Donacije sovjetskog milijardera i dalje podižu sumnje

Možda je najneverovatniji primer pranja ruske reputacije onaj Lena Blavatnika. Milijarder rođen u Ukrajini stekao je novac privatizacijom državnih dobara poput aluminijuma i nafte nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Blavatnik, koji ima britansko i američko državljanstvo, dobio je vitešku titulu u Velikoj Britaniji za svoju filantropiju i družio se sa nekim od najpoznatijih - i zloglasnih - ljudi Holivuda, uključujući Harvija Vajnstina, sa kojim je bio domaćin ručka na svojoj jahti tokom Kanskog filmskog festivala.

Blavatnik je uporno negirao da ima veze sa Kremljom.

Foto: Profimedia/Richard Young/Shutterstock Editorial

- On nije Rus, on je američki državljanin i to je skoro 40 godina, rođen je u Ukrajini. Nije uključen u rusku politiku niti rusku vladu - rekao je portparol njegove kompanije Access Industries.

Međutim, on je blizak Vekselbergu. Pre tri godine Vekselberg, njegov prijatelj sa fakulteta i poslovni partner, rekao je za Financial Times da je Blavatnik novac zaradio u Rusiji, sa njim.

Blavatnik i Vekselberg su posedovali velike udele u najvećoj ruskoj aluminijumskoj kompaniji Rusal.

Kada je Univerzitet Oksford prihvatio više od 100 miliona dolara od Blavatnika 2010. za osnivanje Blavatnikove škole upravljanja, kritičari su, u pismu objavljenom u Guardianu, insistirali da škola "prestane da prodaje svoju reputaciju i prestiž Putinovim saradnicima".

Nakon operacije u Ukrajini, univerzitet je rekao da će škola nastaviti da nosi njegovo ime.

Otada je Blavatnik dao nekoliko velikih donacija, uključujući 25 miliona dolara Karnegi holu u Njujorku, koji je deo za sedenje nazvao po njemu; 35 miliona dolara Jejlu, koji je jedno društvo nazvao po poslovnom tajkunu; kao i nekoliko višemilionskih zajmova Univerzitetu Stanford, Univerzitetu Kolumbija i Univerzitetu Pensilvanije.

Aktivisti za borbu protiv korupcije upozorili su na Blavatnikove napore da izveze "ruske kleptokratske prakse na Zapad" u pismu iz 2019. upravnom odboru Saveta za spoljne poslove, koji je program stažiranja nazvao po Blavatnikovom, nakon donacije od 12 miliona dolara.

Savezni zakon zabranjuje stranim državljanima - a time i većini Rusa - da doniraju za političke kampanje u SAD. Ali Blavatnik, sa svojim američkim državljanstvom, veliki je donator Republikanske stranke.

Takođe je dao neke manje donacije demokratama i fotografisan je sa bivšim predsednikom Bilom Klintonom na svečanosti u Linkoln centru 2013.

Od početka specijalne operacije ruske vojske u Ukrajini, zapadne institucije trude se da se distanciraju od oligarha i njihovih donacija.

Tejt Modern u Londonu prekinuo je veze sa Vekselbergom i još jednim oligarhom Petrom Avenom, koji je donedavno bio na čelu Alfa-banke u Rusiji i koji je pod sankcijama Evropske unije.

Druge institucije, kao što je Harvard, preduzimaju blaži pristup.

Harvardska medicinska škola, koja je otvorila Institut Blavatnik nakon donacije biznismena od 200 miliona dolara pre četiri godine, nije rekla da će vratiti sredstva ili preimenovati institut. Umesto toga, finansirala je nekoliko gostujućih pripravničkih pozicija u školi za ukrajinske naučnike koji žele da pobegnu iz svoje razorene zemlje.

Jejl, koji ima program nazvan po Blavatniku, rekao je da univerzitet neće dozvoliti pojedincima koji su pod američkim sankcijama da daju donacije.

Potanjin je podneo ostavku u Muzeju Gugenhajm u Njujorku posle skoro 20 godina, ali njegovo ime i dalje ostaje na zidovima Kenedi centra.

Video: Putin proglasio početak vojne akcije: Ko pokuša da nas zaustavi, suočiće se sa neviđenim posledicama

(Telegraf.rs)