Pravo na rad i obrazovanje žena su važni, ali glad bi mogla da postane najgora od svih avganistanskih kriza
Glad bi mogla da postane najgora od svih avganistanskih kriza
Nakon kolapsa ekonomije, nakon dolaska talibana, većina Avganistanaca ne uspeva da prehrani sebe i svoju decu.
Kabul je grad koji još čeka da se oblikuje njegov novi život, a sve u mnogome zavisi od volje i hirova njegovih novih talibanskih gospodara. Glad bi mogla da postane najgora od svih avganistanskih kriza.
Milioni žive u očajnom siromaštvu u zemlji koja je primila ogromne iznose strane pomoći. Ostatak novca koji bi mogao da pomogne, oko 9 milijardi dolara, u rezervama centralnih banaka, Amerikanci zamrzavaju kako bi ga držali podalje od talibana.
U zoru se stotine građevinskih radnika okuplja na pijacama u Kabulu, sa svojim alatom, i traži posao, ali većina ga ne pronalazi.
Veliki građevinski projekti u gradu su zaustavljeni, a banke su zatvorene.
Nekoliko građevinskih radnika dobija posao, a ostali se ljute. Jedan od ljudi, Haiat Kan, besneo je zbog bogatstva koje je pokvarena korumpirana elita ukrala u poslednjih 20 godina.
- Bogati ljudi misle samo o sebi, a ne o siromašnima. Ne mogu ni hleb da kupim. Verujte mi da ne mogu da nađem ni jedan dolar, a bogataši pune svoje džepove dolarima od pomoći sa Zapada - rekao je Kan.
On je dodao da niko ne brine o siromašnima.
- Kada pomoć stiže spolja, ljudi na vlasti se pobrinu da ona ide njihovim rođacima, a ne siromašnima - izjavio je Kan.
Muhamed Anvar, koji je imao sreću da radi u kancelariji, takođe je optužio Amerikance za krađu.
- U ime Alaha, pozivamo Ameriku da nam da novac koji su uzeli od avganistanske vlade. Treba nam za obnovu Avganistana - dodao je Anvar.
Borci pokreta vrlo su vidljivi u centru glavnog grada republike koju su preimenovali u islamski emirat. Na aerodromu su obučeni u američke uniforme.
Po celom gradu je veća verovatnoća da će nositi mnogo poznatije tradicionalne haljine poput šalvar kameza i prašnjavih crnih turbana, a svi nose puške.
Roditelji su očajni, a njihova deca gladna
Ono šta najviše smeta narodu je to što cene hrane rastu, kao i očaj roditelja koji se bore da nahrane svoju decu.
Svetski program za hranu (VFP) procenjuje da 93% Avganistanaca ne dobija dovoljno hrane za jelo. Pre nego što su talibani prošlog meseca preuzeli kontrolu, taj broj je bio 80%.
Ljudi koji su imali skupocene stvari sada ih prodaju da bi nabavili hranu. Od vrednih tepiha ili televizora do gomile posuđa i pribora za jelo. Mnogi su prodavali, a retko ko je kupovao. Nema gotovine.
Pretnje ličnoj slobodi, obrazovanju devojčica i pravu žena na rad osuđene su širom sveta, ali mogućnost odlaska na spavanje praznog stomaka ima prednost.
Zemlje koje žele da pomognu Avganistancima, ali odbacuju talibane i ono za šta se zalažu, suočavaju se sa velikom dilemom.
Da bi ljudi mogli da rade da zarađuju novac, da žive i da jedu, talibani moraju da vode održivu državu u Avganistanu.
Alternativa je mnogo gora. Avganistan bi mogao da ponovo postane propala država i zemlja mogućnosti za džihadističke ekstremiste.
Da podsetimo, ISIS se sukobljava sa talibanima, oni su ubili i ranili više od 35 pripadnika talibanske milicije.
(Telegraf.rs)